U duhu održivog turizma početkom kolovoza Ministarstvo turizma i sport započelo je proces e-savjetovanja za nove nacrte pravilnika čiji je cilj obuzdati prekomjerni turizam i apartmanizaciju. Postupak e-savjetovanja za tri nacrta prijedloga pravilnika bit će otvoren do 25. kolovoza.

“Novim pravilnicima, koji su propisani Zakonom o turizmu, svaki grad ili općina moći će definirati i vrlo jasno profilirati svoju destinaciju. Moći će odlučiti žele li biti destinacija četiri ili pet zvjezdica ili nešto drugo, upravljati strukturom i brojem smještajnih kapaciteta, a jako je bitno da će istodobno, ako to smatraju potrebnim, moći i ograničiti izdavanja rješenja za pojedinu vrstu smještajnih odnosno ugostiteljskih objekata, pokaže li izračun kapaciteta da je to potrebno”, pojasnio je ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Novim pravilnicima turističke zajednice (TZ) dobivaju puno više ovlasti, a osnova na kojoj se Hrvatska pokušava orijentirati ka održivom turizmu je izračun prihvatnog kapaciteta. Cilj je da svaka turistička zajednica zna prihvatni kapacitet turista koji u isto vrijeme mogu posjetiti destinaciju, a bude li potrebno TZ će ograničenja moći napraviti i mikrolokacijski, od razine cijele jedinice lokalne samouprave do samo jedne ulice.

Krešić: Koncept turističkog nosivog kapaciteta nije nov, no trebalo je vremena da problem postane toliko masovan, ne samo u RH.

“Brojne destinacije vape za tim alatima i vjerujem da će ih znati iskoristiti na pravi način, jer je važno da svi u lancu prihvate dio odgovornosti u procesu reorganizacije i upravljanju turizmom koji je usmjeren ka održivosti. Pred nama je nova era hrvatskog turizma, era u kojoj fokus više nije na rastu, nego na upravljanju s ciljem pronalaženja idealnog balansa između turizma i kvalitete života naših sugrađana’’, izjavio je Glavina.

Hrvatska kao iznimka
Okrenuti se održivom turizmu hvale je vrijedan cilj, jer sve su češći prosvjedi lokalnog stanovništva u brojnim popularnim turističkim destinacijama. Ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić kazao je: “Koncept turističkog nosivog kapaciteta nije nov, no trebalo je vremena da problem prekomjernog turizma postane toliko masovan, ne samo u Hrvatskoj, nego na cijelom Mediteranu, da se počne razmišljati o tome kako ga sustavno riješiti’’.

U skladu s odredbama Zakona o turizmu, jedinicama lokalne samouprave omogućuje se da na temelju izrađenog plana upravljanja destinacijom, a u skladu s prostornim planovima, donese odluke o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata, kao i odluku o kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji. Sve odluke moraju se temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta. Lokalne turističke zajednice, smatra Krešić, pravo su mjesto za adresiranje ovog problema jer su najbolje upoznati sa svim dešavanjima na lokalnoj razini.

Upitana koje lokacije u gradu su prenapučene i potrebna su joj pravilnicima osmišljena ograničenja, Iva Damuggia, voditeljica odnosa s javnošću TZ-a Rovinj kazala je: “Smatra se da je centar grada lokacija u Rovinju za koju treba uvesti određena ograničenja, dok je u ostalim dijelovima grada potrebno sprječavanje nelegalne izgradnje u zonama koje nisu građevinske.’

’ U TZ-u drugog najvećeg hrvatskog grada kažu da su u 2022. pristupili izradi studije turističkog prihvatnog kapaciteta kako bi osigurali informirano upravljanje održivim razvojem turizma u budućnosti.

Nalazi te studije identificirali su da upravljanje turizmom u zoni ‘Središnji Split’ predstavlja ključni izazov daljnjeg turističkog razvoja grada Splita, te su ugovorili s Institutom za turizam izradu dokumenta Usuglašavanje Studije turističkog prihvatnog kapaciteta grada Splita i izrada akcijskog plana s ciljem transformacije ranije spomenute studije u operativnih dokument upravljanja turističkim nosivim kapacitetom Splita koji će biti podržan od ključnih razvojnih dionika turizma i usklađen s akcijskim planom Strategije razvoja grada do 2030.

Krešić objašnjava da je Hrvatska prva u kojoj će koncept procjene prikladnog turističkog kapaciteta biti primijenjen na veći broj destinacija. Ranije je bilo samo izoliranih slučajeva u kojima su destinacije samoinicijativno zaključuje kako im je tako nešto potrebno, no niti u jednoj drugoj mediteranskoj zemlji to nije propisano zakonom.

Novim Zakonom o turizmu tako se znatno širi nadležnosti turističkih zajednica koje su do prije par godina većinom bile zadužene za promociju destinacije uglavnom na inozemnim tržištima. “Sada će imati veći i odgovorniji posao nego ranije, ali mislim da je to korak u pravom smjeru. Nije dovoljno samo promovirati, da bi nešto bilo održivo, time je potrebno aktivno upravljati’’, rekao je Krešić.

Ali, i dalje se gradi
No nemaju svi povjerenja da će turističke zajednice odgovorno i efikasno provoditi svoje nove zadaće. Jedan privatni iznajmljivač iz Zadra frustrirano je komentirao: “Da su turističke zajednice išta pošteno radile ranije, ne bi dozvolile ovako pretjeranu apartmanizaciju.’’ Njegovo povjerenje u turističke zajednice teško će biti vraćeno, sada kada smo već duboko zagrizili u pretjeranu apartmanizaciju na obali. Brine ga koliko zgradama i kućama prenatrpanu obalu ostavljamo u nasljeđe generacijama iza nas.

“Problem je što ostaje za nama. Ostaje beton i zgrada na zgradi. Tome netko mora stati na kraj. Količina apartmana koji su već tu je prevelika, a ja ne vidim da se to ikako zaustavlja. I dalje se gradi’’, komentirao je zadarski iznajmljivač. Jesmo li već napravili preveliku štetu po pitanju apartmanizacije ili će nova turistička pravila ipak donijeti održiviji i kvalitetni turizam ostaje vidjeti, ali i ravnatelj Instituta za turizma zna kako je sve u provedbi.

“Zakonodavni pravilnici ne znače ništa sami po sebi, ali ukoliko ih se bude provodilo u djelo i ako se budemo pridržavali napisanog, to je jedan korak u pravom smjeru’’, zaključuje Krešić.