Od ukupnog polugodišnjeg broja prevezenih putnika u svim vrstama prijevoza u Hrvatskoj, samo u drugom tromjesečju prevezeno ih je nešto više od polovice ili 22,8 milijuna, što je također manje nego u istom tromjesečju 2022., za gotovo 12 posto.

Kako na polugodišnjoj tako i na razini dugog tromjesečja, putnika je bilo manje u cestovnome linijskom prijevozu autobusima, za 29,3 posto, dok su s 24,7 posto više putnika letjeli hrvatski zračni prijevoznici, a i hrvatski brodari u pomorskom i obalnom prijevozu imali su 9 posto više putnika nego lani.

U pola godine najviše putnika u cestovnom linijskom prijevozu

Iako je cestovni linijski prijevoz autobusima u prvih šest mjeseci 2023. imao manje putnika nego u isto vrijeme 2022., ipak je u tom prijevozu zadržan najveći udjel prevezenih putnika od nešto malo iznad 50 posto s njih 22,1 milijun. To je i 16,2 posto manje nego u prvoj polovici prethodne 2022., pri čemu je manje putnika bilo i u unutarnjem i u međunarodnom prometu.

S prevezenih 12,2 milijuna putnika u pola godine slijedi željeznički prijevoz, koji je time u najvećem plusu u odnosu na isto lanjsko razdoblje među svim vrstama prijevoza, od 38 posto, dok je na trećem mjestu pomorski obalni prijevoz sa 5,3 milijuna putnika ili 8,5 posto više.

Znatniji porast broja putnika od 32,1 posto imao je, po podacima DZS-a, zračni prijevoz, sa 1,2 milijuna putnika.

Prijevoz nafte s najvećim porastom u robnom transportu

S prijevozom roba situacija je nešto drugačija, jer gotovo sve vrste prijevoza u prvoj polovici 2023. zabilježila su manje robe nego u isto vrijeme 2022., a najviše robe je prevezeno cestom, 43,4 milijuna tona, što je i 3,3 posto manje.

Nešto malo više od 7,4 milijuna tona roba ili 9,6 posto manje prevezeno je željeznicom, a 6,4 milijuna ili čak 26 posto manje pomorskim prijevozom, dok je cjevovodnim transportom ukupno transportirano gotovo 5 milijuna tona robe ili 13,1 posto više.

Od toga se najviše ili 3,3 milijuna tona odnosi na prijevoz nafte, koje je time i transportirano 19 posto više nego prvoj polovici lanjske 2022., što je i najveći porast u ukupno prevezenoj robi.

Plina je cjevovodnim transportom ‘prošlo’ 6 milijuna tona ili 3 posto više nego lani.

Najveći pad pak u odnosu na lanjskih prvih pola godina od čak 45 posto zabilježen je u prijevozu na unutarnjim vodama, sa 186 tisuća tona prevezene robe tim putem, dok je u zračnom prijevozu bilo 14 posto više robe ili tisuću tona.