Švicarski franak preko noći ponovno je postao top tema; nakon tri godine željezne kontrole tamošnja središnja banka neočekivano je odustala od branjenja tečaja prema euru pa je franak dramatično uzletio. Prateći euro u stopu tečaj kune potonuo je u četvrtak gotovo 16 posto na 7,4 kune za franak izazvavši paniku među dužnicima u toj valuti u Hrvatskoj.

No, nenajavljeni potez Švicaraca šokirao je investitore diljem svijeta pa je euro naglo pao za 30-ak posto na financijskim tržištima. Europska valuta u jednom trenutku s razine 1,2 franka za euro pala na čak 0,859 franaka, no do kraja dana trgovina se stabilizirala s padom od 13 posto, a vrijednosti dviju valuta gotovo izjednačile na razini 1,05. Međuvalutarni potres odmah je srušio vrijednost kune prema franku s kojim se poravnava samo posredno preko eura pa je tečaj kune ujutro skočio na 8,9 kuna za franak, a do kraja dana jedan švicarski franak spustio se na 7,4 kune. Mogućnost i do nekoliko stotina kuna većih rata dužnika čiji su krediti valutno vezani za švicarsku valutu, ponukalo je banke da pokušaju ublažiti štetu.

Neslužbenim kanalima brzo su se proširili pozivi klijentima da mjesečne obveze plate u četvrtak po još uvijek važećem tečaju od prethodnog dana, pa čak i da, ukoliko su u mogućnosti, vrate i dio glavnice. Prodajni tečaj franka u bankama u nekim bankama dosegnuo je i 8,5 kuna, dok je dio njih obustavio kupoprodaje kako bi spriječili eventualne špekulacije. Problem franka većina je smatrala riješenim. Dok se s jedne strane čeka pravorijek Vrhovnog suda u slučaju 'Franak' oko pitanja promjenjive kamatne stope, u međuvremenu je Zakonom o potrošačkom kreditiranju kamatna stopa na stambene kredite madatorno srezana na 3,23 posto baš kako bi se ublažio udar tečaja. Najnovije divljanje tečaja i potencijalne socijalne posljedice ponovno je aktualizirale problem dužnika koji u Hrvatskoj još otplaćuju 23,7 milijardi kuna u francima, od čega su 20,5 milijardi kuna stambeni krediti.

U četvrtak je odmah reagirala Udruga Franak koja je zatražila da Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović sazovu hitnu sjednicu Vlade zbog "ugrožene nacionalne sigurnosti jer oko 100.000 dužnika neće biti u mogućnosti servisirati kredite, a oko 250.000 ljudi će pasti ispod egzistencijalnom minimuma". Traže i hitni sastank s ministrom financija Borisom Lalovcem od kojeg očekuju konkretne mjere za zaštitu dužnika. "Svaka takva odluka Švicarske središnje banke donosi promjenu što se tiče dužnika s kreditima u francima, na koje to u ovome trenutku dosta negativno utječe. Nama je to katastrofalno. Ne možemo još projicirati što će biti u budućnosti", poručio je koordinator Udruge Franak Denis Smajo.

Oporbeni HDZ pozvao je Vladu na hitne amortizacijske mjere, a gospodarski strateg Tomislav Ćorić prozvao je Hrvatsku narodnu banku da je propustila više prilika za rješavanje problema franka. Koliko je odluka šefa Švicarske središnje banke (SNB) Thomasa Jordana bila grom iz vedra neba govori i to što od 22 ekonomska analitičara koje je u proteklih tjedan dana anketirao Bloomberg ni jedan nije računao s takvom mogućnošću, a samo četiri su napuštanje politike obrane tečaja euro-franak na 1,20 CHF za euro ocijenili izglednim tek iduće godine. Potez švicarske monetarne vlasti i posljedični ekspresni uzlet franka u Economistu su ocijenili kao "bez presedana". U krugovima investitora, ali i europskih središnjih bankara, jučer je, osim razočaranja i šoka, ta odluka ocjenjivana i u kontekstu kredibiliteta. Jer, navodno su još za nedavnog skupa središnjih bankara, prije nekoliko tjedana, iz SNB-a slali poruke kontinuiteta politike, a nikako diskontinuiteta.

Kao jedan od argumenata za zaokret nerijetko se ističe da je u protekle tri godine švicarske monetarna vlast potrošila milijarde u svojoj "obrambenoj misiji" tečaja franka prema euru, kao i da su pritisci na SNB, odnosno potražnja za tom valutom posljednjih mjeseci samo dodatno jačali. To je, kako tvrde neki, povećavalo nervozu SNB-a u kontekstu bildanja bilance (na 90 posto BDP-a), posebice s obzirom na to da se očekuje da će Europska središnja banka već uskoro konkretizirati najavljeno daljnje monetarno popuštanje, kroz početak otkupa državnoga duga eurozone. Tim pričama, međutim, investitori daju manje pondere od rizika koje bi moglo značiti napuštanje tog stupa švicarske monetarne politike.

Jedna od prijetnji vezana je uz deflatorne pritiske u uvjetima jačanja franka. No, već su i prve reakcije financijskih tržišta dale naslutiti kako odluka tima švicarskog guvernera neće usrećiti ni švicarske gospodarstvenike. Dionicama njihovih kompanija burzovna je vrijednost pala 10 posto (pale su, doduše, i druge burze), a zaredale su i bojazni vezane uz konkurentnost nekih od ključnih joj sektora. U javnom obraćanju o razlozima najnovijeg poteza vodstvo švicrske središnje banke istaknulo je kako je granica od 1,20 franaka za euro bila uvedena u razdoblju iznimne precijenjenosti švicarskog franka i ekstremno visoke nestabilnosti financijskih tržišta. Takva izvanredna i privremena mjera štitila je švicarsko gospodarstvo od ozbiljnih problema, ističu. No, "iako je švicarski franak i dalje visoko, precijenjenost se generalno smanjila".

Usto, dodaju kako su se u posljednje vrijeme razlike u monetarnim politikama glavnih valuta strašno povećale, a taj bi trend mogao biti još izraženiji. Euro je dosta pao u odnosu na američki dolar, a time je i švicarski franak oslabio u odnosu na dolar. "U takvim uvjetima Švicarska nacionalna banka je zaključila da nije opravdano daljnje zadržavanje i održavanje minimalnog tečaja franka prema euru", istaknuo je njezin predsjednik. Međutim, dok neki analitičari upozoravaju kako je u novije vrijeme dio pritisaka kroz povećanu potražnju za francima stizao i slijedom slabljenja rublje te kako su u Švicarskoj s dodatnim rizicima računali i zbog ECB-ova famoznog QE-a, sigurno je da sad prema vodstvu švicarske monetarne vlasti slijedi i razdoblje pritisaka druge vrste, i to s najviših instanci Europske unije i ECB-a.  

Poslovično problematičniji

Duplo više loših kredita nego kod eurskih

Krediti u francima nisu prisjeli samo njihovim korisnicim. I bankama su zapravo donijeli više štete nego koristi. I bez najnovijeg uzleta tečaja franka, kod kredita u toj valuti osjetno je izraženiji i problem naplate. Kod CHF-kredita poduzećima, npr., čak 57,5 posto ih je u kategoriji djelomično ili potpuno nenadoknadivih. Stanje tih kredita sektoru poduzeća potkraj rujna svedeno je na manje od 1,6 milijardi, što je približno dvije trećine manje nego prije 4-5 godina. Kod građana je pak portfelj onih vezanih uz franak i dalje visokih 21,8 milijardi kuna ili samo trećinu manje nego četiri godine prije. Kod stambenih CHF kredita udjel loših je gotovo 13 posto, a kod eurskih 5,4.