U svibnju 2020. u Hrvatskoj je na raspolaganju za potrošnju bilo 1217 GWh električne energije, podaci su Državnog zavoda za statistiku.

Pojašnjavaju da kod drugih energenata, poput nafte, plina, krutih goriva i sl. količina raspoloživa za potrošnju sadržava i količine koje mogu završiti na skladištu kod finalnih potrošača ili u maloprodaji.

U svibnju je dostupna količina energije bila 15,4% manja nego u istom razdoblju lani, ali i najmanje u ovoj godini i to za 1,3% u odnosu na travanj, za 20% u odnosu na ožujak te 16,6% u odnosu na veljaču.

Tako je ukupna bruto proizvodnja električne energije iznosila u svibnju 870 gigavatsati naspram 1088 GWh u istom mjesecu lani.

Najveći pad je kod hidroelektrana, 338 GWh u odnosu na 654 GWh lani, dok je kod termoelektrana zabilježen blagi rast. Rastu i OIE, prije svega vjetroelektrane gdje smo imali 184 GWh, a u odnosu na 125 GWh u istom razdoblju lani.

Bilježi se i lagani rast solara i geotermalnih izvora, ali su to zanemarive količine struje. Pala nam je proizvodnja i dostupnost plina.

Proizvedeno je 79 milijuna m3 u odnosu na 92 milijuna lani, dostupno nam je bilo 192 milijuna. Lagano je pala i i količina dostupnih naftnih derivata, s 259.000 tona lani na 224.000 t u svibnju 2020. godine.