Premijer Tihomir Orešković i ministar financija Zdravko Marić kao cilj za ovu godinu definitivno su potvrdili svođenje deficita opće države na tri posto. S obzirom na procjene o lanjskoj razini manjka, to znači smanjenje za oko četiri milijarde kuna.
Kako u Vladi proračun temelje na pretpostakama realnog rasta BDP-a od 2- 2,1 posto, odnosno nominalnog rasta od oko 3,2 posto, to će dio fiskalne konsolidacije 'odraditi' već utjecaj rasta BDP-a na prihode proračuna. Naglašavajući fokus na rashodnu stranu, ministar Marić, pak, na konferenciji "Proračun zaokreta" najavio je da je cilj da ovogodišnji proračun, odnosno tekući rashodi ostanu na razini lanjskih. Sanja Madžarević Šujster iz Svjetske banke ciljani deficit za ovu godinu smatra ostvarivim. "Moglo je i ambicioznije", kaže, ali istodobno upozorava kako za ostvarenje tog cilja postoje i značajni rizici.
U prvom redu to se, kaže, odnosi na rizik povećanja plaća u javnom sektoru slijedom sporazuma sa sindikatima vezanim uz povećanje osnovice i rast BDP-a. Samo to potencijalno teži gotovo dvije milijarde kuna, a nije posve izvjesna ni sudbina dodataka na staž, božićnica i regresa. Utoliko će upravo o pregovorima sa sindikatima s jedne strane, te sposobnosti povlačenja europskog novca i investicija s druge, ponajviše ovisiti ostvarenje ciljane fisklane prilagodbe. Dio publike je, vjerojatno ne računajući na veličinu izazova sindikalnih pregovora, očekivao više od zadržavanja iste razine proračunske potrošnje.
Oni se vode grubim računicama prema kojima bi već slijedom gospodarskog rasta proračunski prihodi trebali porasti oko tri milijarde kuna ili milijardu manje od iznosa fiskalne prilagodbe. Marić, međutim, podsjeća da istodobno u proračunu imamo i stavke na koje se ne može utjecati a koje ove godine stvaraju pritisak na rast rashoda za 2,5-3 milijarde kuna. Uz stotine milijuna kuna povećan trošak kamata, stotine milijuna veću obvezu kontribucije u proračun EU tu je i povećanje izdataka za mirovine (indeksacija), a istodobno će neke prihodovne stavke, poput poreza na dobit, biti tanje…
Drugim riječima, i zamrzavanje tekućih rashoda zahtijeva istodobno rezanja i uštede. A one će se ponajprije tražiti na stavkama kod kojih će to imati najmanje multiplikativne efekte ili se u većoj mjeri mogu osloniti na sredstva iz fondova EU. U Vladi su, kaže, svjesni nužnosti strukturnih promjena, kao i većih stopa rasta. Jer, nominalni rast BDP-a (3,2%) i ove će godine biti znatno manji od (prosječne) kamate na dug (4,3%). To znači da za stabilizaciju duga, što je ovogodišnji cilj treba više od nultog deficita. Trebaju nam godine primarnog suficita. Zadržavanje razine duga ove će godine stoga ovisiti o toem hoće li Vlada uspjeti u planu da aktiviranjem državne imovine dođe do pola milijarde eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Lako je bilo iz oporbe kritizirati proslu vladu i pricati da je unistila zemlju. Medjutim, sada, kada trebaju sami kreirati politiku drzave, odjedanput nema nikavih cjelovitih programa (ifo institut), koji su navodno, u predizbornoj kampanji skrivani, da se narod ne uplasi, od pustih reformi koje slijede i doline suza, koja ih ocekuje. Maric, kao racionalan covjek, vodi ministartvo upavo onako, kako bi ga vjerojatno i Lalovac vodio. Ne talasaj puno i cekaj da ti plima (rast) pomogne. Prosla vlada je isto tako mogla forsirati raspodaju drzavne imovine, medjutim po kojoj cijeni!? Trebalo je Podravku dovesti u red, Petrokemiju restruktuirati i dokapitalitirati, isto tako i HPB, Djakovic, Brodogradnju, Koncar…Sto se vojne imovine tice, tu nece ici bas sve glatko. Ako se sjetimo da je za sredjivanje zemljisnih knjiga u Kuparima trebalo tri godine. Osim toga, sto se ove godine proda, nece se moci prodati iducih godina. Sto se rasta tice, nije mi jasno kako nisu ambiciozniji. Ako znamo da nam je GDP u trecem kvartalu rastao 2,8% a u cetrvtom ce biti veci os 2,5%, od kuda malodusnost u prognozi za ovu godinu?
Summa summarum, tresla se brda…
Ma kakav manjak od 3 % ?
Isti tren treba prestati trošiti nezarađeno , bez obzira koliko to teško bilo.
Sve, sve, sve – samo nikad ne ono pravo
“Trebaju nam godine primarnog budžetskog suficita”. Šteta da se još nije pojavio tekst sa ovim naslovom. Kada će doći prva godina primarnog budžetskog suficita? Ova to sigurno neće biti; u tom smislu (i ne samo u tom smislu) ova godina je već izgubljena.
Aktiviranje državne imovine je lijepa želja koja podsjeća na onu uzrečicu “Što se babi htilo, to joj se i snilo”. Za veće korištenje EU fondova može se reći isto. I, kad smo već kod toga, treba podsjetiti na upozorenje u studiji ifo instituta da to baš nije mudra strategija. Oba ta oslonca su prilično klimava i meni se to čini kao razmišljanje slijedom linije najmanjeg otpora.
Uzgred, što je s tom studijom ifo institusta? Izgleda da je, prema našim dobrim tradicionalnim običajima, već predata zaboravu? Očito da u njoj premijer Orešković nije našao inspiraciju za planirnaje svojih aktivnosti.
Uključite se u raspravu