Iako elektronički račun donosi uštedu od 80 posto u odnosu na papirnati račun s kojim je kod nas izjednačen još 2011. godine, gotovo cijelo desetljeće nije bilo veće izmjene e-računa. S druge pak strane, u Europskoj uniji je već 2007. prema podacima Eurostata 18 posto tvrtki svoje račune slalo u elektroničkom formatu. Tri godine kasnije ta se brojka popela na 32 posto, a do kraja 2014. prešla visokih 73 posto.

Istina, bila je to uglavnom razmjena računa elektroničkom poštom u PDF obliku, što je dovelo do poteškoća i mnogih otvorenih pitanja na razini EU. Zbog toga je Europska unija e-račun direktivama vrlo jasno propisala čime je osigurana sigurnost, točnost i transparentnost čitavog procesa.

Država pokrenula lavinu

U Hrvatskoj je veća razmjena e-računa počela tek u lipnju 2019. kada je država donijela odluku da svi koji posluju s tijelima javne uprave te tvrtkama i institucijama koje su u sustavu javne nabave, moraju izdavati i primati e-račune. Do tada je, preko centralne platforme, razmijenjeno tek oko 30.000 e-računa. Od tada i tijekom 2020., preko centralne platforme koju vodi Fina, razmijenjeno je osam milijuna e-računa, i to samo prema javnim naručiteljima. Broj razmijenjenih e-računa između poslovnih subjekata je znatno manji, ali i on se već broji u nekoliko stotina tisuća računa.

Sukladno rapidnom rastu e-računa porastao je i broj registrirani izdavatelja. Tako je do danas zabilježeno već 55.000 subjekata koji su preko centralne platforme barem jednom poslali e-račun. Uzme li se u obzir da je manji broj onih koji nisu nikad slali e-račun prema javnim naručiteljima, već isključivo unutar poslovnih subjekata, procjenjuje se da je ukupan broj poslovnih subjekata koji koristi neki oblik razmjene strukturiranih elektroničkih računa oko 60.000.

Tu se ne ubrajaju oni korisnici koji šalju ili zaprimaju e-račune putem e-maila. Kako je prema posljednjim podacima DZS-a krajem rujna 2020. registriran 288.991 poslovni subjekt, može se zaključiti da u Hrvatskoj e-račune koristi samo oko 20 posto njih.

Pohvale iz Europske unije

Ako bi gledali samo aktivne registrirane poslovne subjekte (169.637), taj se postotak penje na 28 posto što je još uvijek puno ispod prosjeka najrazvijenijih članica EU gdje vrijednost tržišta e-računa godišnje raste po stopi od 10- 20 posto, što ne čudi uzmu li se u obzir benefiti koje oni donose.

Europska komisija izvijestila je da je samo u razdoblju od 2015. do 2017. godine upotreba e-računa od strane poduzeća iz EU rezultirala uštedom od 920 milijuna eura. Nadalje, EU procjenjuje da će se potpunim uvođenjem e-računa ostvariti uštede od 423 milijarde eura. Velike uštede očekuju se i u Hrvatskoj; država računa da će zbog manje papirologije na javnoj nabavi uštedjeti više od dvije milijarde kuna. Primjena e-računa donosi velike benefite i svim tvrtkama koje ih razmjenjuju, i to ne samo one koje se vide na prvu kada se usporedi trošak isporuke papirnatog dokumenta i elektroničkog dokumenta. Slanje e-računa je brzo, točno, zaštićeno i transparentno te pridonosi ukupnim mjerljivim benefitima i uštedama cijelog gospodarstva.

A nema razloga da to ne čine i tvrtke u Hrvatskoj jer smo među prvima usvojili EU normu za e-račun i implementirali ne samo nacionalnu već i međunarodnu interoperabilnost pri razmjeni e-računa. Fina, u svojstvu operativnog upravitelja nacionalne Centralne platforme i centralnog registra, registrirana je i spojena na europsku Peppol platformu, gdje je objavljen hrvatski AP (pristupna točka) i SMP (registar javnih naručitelja) u svrhu neometane i jednostavne razmjene i internacionalnih računa koje u nemalim količinama razmjenjuju i hrvatski korisnici. Zbog cijele priče oko toga što je Hrvatska napravila vezano uz e-Račun, MINGORP, kao nadležno tijelo, a zatim posredno i svi dionici ovog sustava, sve do ‘najmanjeg’ korisnika, dobili su pohvalu Europske komisije za provedbu e-računa, onako kako je EU to propisala. Treba gledati i unaprijed pa se može zaključiti da je e-račun uvod ili ulaznica u razvoj novih digitalnih rješenja, servisa koji se logično naslanjaju ili mogu iskoristiti big data efekt iz ovakvog velikog sustava. Priča o e-računima u Hrvatskoj započinje s Finom koja je bila pionir u razvoju sustava eRačun.

Fina je već 2007. godine napravila prvi servis za razmjenu e-računa Godinu kasnije, u okviru VIDI AWARDS 2008., u kategoriji ‘velike tvrtke’, za proizvod e-Račun dobili su nagradu ‘Zlatno Teslino jaje’, za najbolju inovaciju u visokim tehnologijama. Vodilja im je bila Danska koja je te iste godine napravila razmjenu elektroničkog računa u javnoj administraciji. Imali su objavljen validator za testiranje UBL standarda (koji je danas izabran kao odgovarajući standard u razmjeni e-računa u EU) i uz njihovu pomoć testirali su i razvijali svoje rješenje.

Fina ispred vremena

Rješenje je i tada, kao i danas, bilo temeljeno na PKI tehnologiji koja omogućuje nedvojbenu autentikaciju korisnika na sustavu kao i elektronički potpis. Elektronički potpis nije obvezna metoda zaštite integriteta sadržaja na e-računu, ali je svakako jedna od najpouzdanijih, a i najkorištenijih. No, ipak je to tada bilo ispred svog vremena jer se pravna regulativa, koja u potpunosti izjednačava papirnati račun s elektroničkim i propisuje uvjete i metode za njegovu primjenu, u potpunosti uskladila tek s ulaskom u EU. U Fini su dok nije niti bilo pravne regulative koja je regulirala razmjenu elektroničkih računa, krenuli s radionicama, prezentacijama, konferencijama i ‘propovijedali’ o projektu budućnosti. Uložili su velike napore u proučavanje i implementaciju EU norme, standarda i sintakse koji su danas osnova bez kojih se e-račun niti ne može slati. Sve su to znanje uložili u pravnu i tehničku ispravnost različitih mogućnosti za razmjenu e-računa koji su danas korisnicima na raspolaganju. Fina je danas i jedan od petnaest registriranih financijskih posrednika koji pruža kompleksnu tehničku pomoć za integracije e-računa u različite sustave, od razvoja, testiranja do produkcije.

Sadržaj omogućila Fina