Nakon fijaska s gradnjom kruzera u Uljaniku, australska tvrtka Scenic bez ozbilra na loše iskustvo, ne samo da je ostala u Hrvatskoj i nastavlja s gradnjom serije kruzera, nego prebacuje sve više poslova ovdje.

Odgovor zašto to čini je jasan – sami kažu da kad ne bi bilo sluha i potpore u Vladi Andreja Plenkovića to se ne bi dogodilo. O tome razgovaramo s direktorom Scenicove tvrtke MKM Yachts Sašom Čokljatom, nakon što je prvi luksuzni kruzer za ekspedicijska putovanja ‘Scenic Eclipse’ napustio Rijeku, gdje je bio usidren nešto više od godinu dana. Gdje sada plovi, bilo je prvo pitanje.

Od sredine srpnja, brod je u čarteru Cruise Saudija, tvrtke kojoj je cilj osnažiti i dodatno razvijati industriju krstarenja u Kraljevini Saudijskoj Arabiji, a Crvenim morem plovit će sve do 9. prosinca.

Itinerar koji se fokusira na manje poznate dijelove ove zemlje koja se sve više želi otvarati stranim posjetiteljima, novitet je i za Scenic grupu.

Osim što će prema predviđanjima upravo Arapski poluotok biti jedna od najtraženijih destinacija u narednim godinama, za Scenic kao vodećeg globalnog turoperatora za luksuzna kružna putovanja ta je suradnja prilika za dodatan iskorak u segmentu premium usluge i luksuza kojega nudimo gostima na plovilima najviše klase.

Sve vezano za booking, poslovna je odluka Cruise Saudija, a prema povratnim informacijama reakcije su odlične. Na razini Grupe, trenutačno smo na 75% bukiranih kapaciteta u odnosu na 2019., no vjerujemo kako ćemo već do kraja godine dostići rezultate iz pretkrizne 2019.

Kako prema prvim iskustvima procjenjujete promjene navika u tržišnoj niši koje su nastale s pandemijom i u smislu organizacije putovanja i potreba putnika?

Prerano je govoriti o promjenama u navikama i trendovima koji će se tek stvarati u odnosu na proživljeno razdoblje, ali je vidljivo da će još veći naglasak biti na tzv. odgovornom turizmu, odnosno još većoj razini sigurnosti putovanja koje će cruising kompanije morati osigurati svojim putnicima.

U našem slučaju ne radi o promjenama koje smo kao kompanija pretjerano osjetili, jer je naš koncept manji broj ljudi na većem prostoru.

Tko najviše putuje Scenicovim brodovima?

Australija, SAD i UK, naša su tri ključna tržišta, a ranije spomenuta suradnja s Cruise Saudijem novi je iskorak za nas, prilika da se pozicioniramo u jednoj od top destinacija za luksuzni cruising u narednim godinama.

Kako je Scenic prebrodio izgubljene plovidbe u koroni, jeste li provodili operativno i financijsko restrukturiranje, jeste koristili pomoć matične države za ublažavanje šteta?

Budući da je Scenic grupacija te da naše tvrtke na operativnoj razini djeluju u različitim zemljama diljem svijeta, ekonomske mjere pomoći gospodarstvu koristile su se po potrebi i ovisno o zemlji u kojoj se pojedina tvrtka nalazi. Primjerice, MKM Yachts u Hrvatskoj nije koristio nikakve mjere.

Globalno, primarni fokus bio je na očuvanju radnih mjesta i integriteta kompanije. Proteklo razdoblje prebrodili smo fokusirajući se na optimizaciju naših unutarnjih procesa i razvoj dijela poslovanja za koje smo dosad, u velikoj mjeri, angažirali vanjske servisne tvrtke.

Izrazito nam je važno imati kontrolu nad našim proizvodom, a dugogodišnje iskustvo naučilo nas je da razinu kvalitete koju očekujemo ne možemo uvijek dobiti od vanjskih tvrtki upravo zato što one ne mogu u potpunosti razumjeti naše želje i viziju razvoja.

Takav jedan ured otvorili smo i u Rijeci, a zadužen je za operatiku brodovima. Znači, tehnički i hotelski menadžment za morske brodove, kao i nabava, odsad će se voditi iz Rijeke, umjesto iz Monaka, kako je to dosad bilo.

Scenic je, dakle, u koroni osnovano novu tvrtku u Rijeci?

Da, krajem prošle godine osnovan je Scenic Cruise Services koji će zapošljavati 20 do 30 ljudi, domaćih i stranih, a i veliki broj lokalnih tvrtki oslonit će se na nas po pitanju pružanja usluga za brodove. Primjerice, osim spomenutih poslova, tu je i ured registra koji je naš brod Scenic Eclipse dosad vodio iz Italije, a sada će to raditi iz Rijeke.

Hrvatska time, dakle, dobiva malu brodarsku kompaniju. Zasad je to tek jedan brod, ali očekujemo da će ih uskoro biti još pa već sada u najavi imamo dva – tri nova broda. Rekao bih da smo tek na početku širenja našeg poslovanja u Hrvatskoj.

Unatoč neizvjesnosti Scenic nije odustao od gradnje novih kruzera u Hrvatskoj, položena je nedavno kobilica za prvi u seriji kruzera koju planirate graditi u Rijeci, no mnogi se i dalje pitaju zašto ste se nakon svega odlučili nastaviti s gradnjom u Hrvatskoj? Zašto ne u azijskim brodogradilištima ili u Fincantieriju?

Iskustvo koje smo proživjeli s Uljanikom bilo je istovremeno vrlo bolno, skupo, ali i poučno. Scenic Eclipse nas je u konačnici koštao puno više zbog kašnjenja i produljenja rokova izgradnje, a izgubili smo i cijelu jednu komercijalnu sezonu.

Kad smo počeli razmišljati o izgradnji novih kruzera, na odabir zemlje u kojoj ćemo ih graditi u konačnici su utjecale dvije stvari. Prva je postojeća jezgra znanja i iskustva hrvatskih stručnjaka koji mogu raditi na ovako kompleksnim i sofisticiranim brodovima, dok se druga odnosi na podršku Vlade RH, na čelu s Andrejem Plenkovićem koji je zaista vrlo rano prepoznao relevantnost ovakvog projekta i njegov potencijal da u budućnosti izdigne i pozicionira Hrvatsku u niši izgradnje luksuznih polarnih kruzera.

To naravno ne znači da Scenic prestaje raditi i s drugim brodogradilištima u svijetu – konkretno u Vijetnamu se upravo završava Emerald Azzurra, brod namijenjen za krstarenja po Crvenom moru, Mediteranu i jadranskoj obali, no u Hrvatskoj vidimo velike mogućnosti i želja nam je ovdje u još većoj mjeri razvijati naše poslovanje.

U Vijetnamu ne bi imali potporu države?

Ne, nego je riječ o tome da u Vijetnamu radimo manje kompleksne projekte, ujedno i manje financijske vrijednosti pa nam podrška Vlade u tom smislu i nije bila potrebna.

U Vijetnamu se trenutačno završava jedan Scenicov brod, a radovi na drugome su upravo započeli. Oba spadaju u Scenicov brend “Emerald” te su volumenski manji brodovi od Scenic Eclipsa.

Da li bi Scenic gradio nove brodove u Hrvatskoj da je izostala podrška države?

Teško. Nakon stečaja Uljanika, 3. maj je također bio u neizvjesnosti i da se država nije uključila i jasno postavila, teško da bismo ušli u toliki rizik nakon svega što smo prošli u Uljaniku. No, država je pokazala da ima sluha za brodogradnju i da stoji iza te industrije, što zaista nije lagan posao nakon svih događanja u prošlosti.

Slučaj gradnje vaših kruzera bio je i prvi u kojem je državno jamstvo dano tek osnovanoj tvrtki bez referenci kakve imaju naša velika brodogradilišta koja država tradicionalno prati. Kako ste zaslužili takvo povjerenje?

Naša glavna referenca za pregovore s Vladom bio je dovršeni Scenic Eclipse, brod građen u Uljaniku za kojega smo imali pravo aktivacije državnog jamstva, a koje smo odlučili vratiti državi i brod završiti sami. Tim potezom Scenic je postao jedinstveni slučaj u svijetu i rekao bih rijetka iznimka među naručiteljima u Hrvatskoj koja na gradnji našeg broda nije izgubila nikakav novac.

Kredibilitet koji smo tad stekli svakako je utjecao na kasnije pregovore s Vladom, jer su znali da na drugoj strani imaju pouzdanog i ozbiljnog partnera.

Osim toga, sada imamo i jedan drugačiji model financiranja prema kojem Scenic ulaže 52%, a preostalih 48% iznosa osigurano je iz kredita za kojeg je država dala jamstva. Za Scenic Eclipse II je upravo MKM Yachts participirao s 20% bankovnih jamstava, a jasno je da to ne bismo mogli da nismo dio Scenicove grupacije.

No, treba reći i da postignuti dogovor s Vladom ne predstavlja uobičajeni standard u brodogradnji gdje inače, kod ovakvih poslova, 80% pokriva brodogradilište, uz pomoć državnih agencija, a 20% ulaže vlasnik. U slučaju MKM Yachtsa i Hrvatske, država je puno manje izložena i istovremeno puno više zaštićena, jer uz sve ima i pravo na prvu hipoteku nad cijelom gradnjom.

Specifično je i to da postoji kontrola nad našim korištenjem novca iz kredita, kao i uplata klijenta, odnosno vlasnika, jer se on nalazi na posebnom računu koji je pod nadzorom Hrvatske brodogradnje Jadranbrod. Model je tako složen da banka otpušta novac tek kada Jadranbrod potvrdi da se sredstva troše namjenski, što dosad nije bio slučaj.

Ipak, pregovori s bankama su i uz jamstva tekli sporo, što je bio razlog? Zašto banke nerado prate gradnju brodova u Hrvatskoj?

Banke će svoj novac uložiti samo u one projekte koji imaju budućnost i sigurne predispozicije za realizaciju. Nakon događaja u hrvatskoj brodogradnji, naravno da su banke bile jako oprezne i nisu gledale blagonaklono na projekt u samom početku.

Na to je sve došla i pojava pandemije kojom je cruising industrija bila itekako pogođena pa je trebalo dokazati da mi, unatoč koroni, možemo isfinancirati cijeli projekt. Zbog toga se proces oduljio nešto više.

Razgovarali ste i s domaćim i stranim bankama, s kime je bilo teže pregovarati?

Kad bolje razmislim, rekao bih da su pregovori nešto teže išli s domaćim bankama koje su bile na dodatnom oprezu jer je riječ o poslu u brodogradnji, industriji s kojom su se u prošlosti očito opekle. S druge strane, inozemne banke problematizirale su učinak pandemije na biznis krstarenja, što je u potpunosti razumljivo.

No, kad smo demonstrirali činjenice i pokazali da naš projekt nije ugrožen pandemijom, banke su razumjele i prepoznale naše viziju te su na kraju sklopljeni aranžmani s OTP-om, HBOR-om i Credit Suisseom.

Scenicov ‘Eclipse 2’ prema planu bi trebao iz Rijeke isploviti u prvom kvartalu 2023., kada se može očekivati početak gradnje za drugi kruzer iz serije?

To ovisi o dosta čimbenika, no trenutačno radimo na zatvaranju financijske konstrukcije za drugi kruzer iz planirane serije koja bi se izgradila u Hrvatskoj, nakon Scenic Eclipsea II.Plan nam je da već početkom iduće godine bude sve spremno za početak te nove izgradnje.

Potražnja za brodovima, postoji i prema predviđanjima, 2023. i 2024. kruzing industrija doživjet će pravi boom. Želimo biti spremni na vrijeme i imati brodove s kojima ćemo moći odgovoriti na zahtjeve tržišta. Naravno, puno je toga potrebno posložiti dok do toga ne dođe.

Hoće li ostali brodovi iz serije biti identični?

Neće, brodovi će se razlikovati u veličini, ali i tehnološkoj opremljenosti, ovisno o morima kojima će ploviti. No, u ovoj fazi, o tome još ne možemo detaljnije govoriti.

Zašto u gradnji ‘Eclipse 2’ 3. maj nije značajnije angažiran?

Mislim da je angažman 3. maja u ovom projektu optimalan. Oni su naši partneri koji su usmjereni na izgradnju trupa i opremanje tehničkih prostora, dakle onome što rade iz vlastitih resursa i u čemu su najbolji.

Njihov rizik u ovom poslu je minimalan, odnosno možemo reći da ne postoji budući da MKM Yachts snosi troškove i s njima povezane rizike oko nabave materijala koji, kako vidimo, značajno poskupljuju.

U pravilu 70% posla u proizvodnji ovakvog tipa broda ide preko ugovora s dobavljačima i izvođačima radova pa često ovisite o njihovoj stabilnosti. U slučaju da neka od tih tvrtki ne isporuči dogovoreno, štetu snosi brodograditelj.

Koliko se skok cijena sirovina osjeti u proizvodnji novog kruzera?

Budući da smo većinu naših ugovora potpisali prije pojave pandemije, cijene u skoku sirovina nisu imale prevelikog utjecaja na našu proizvodnju.

Koliko će još kooperanata biti uključeno u gradnju ‘Eclipse 2’ i kako je MKM Yachts ekipiran?

U ovom trenutku MKM Yachts zapošljava nešto više od 50 ljudi, a plan nam je u narednom razdoblju zaposliti još toliko. Trenutačno smo u potrazi za inženjerima elektrotehnike, strojarstva, brodogradnje i arhitekture, a sve te struke već su zastupljene u timu koji menadžira cijelu izgradnju.

Ostale radove izvode kooperanti – uglavnom lokalne tvrtke u riječkom i istarskom bazenu, a vrijednost ugovorenih kooperantskih poslova trenutačno premašuje 500 milijuna kuna. Osim toga, računamo kako će više od 50% poslova u instalacijama, opremi i materijalu pokrivati hrvatske kompanije.

Govorimo li samo o opremi i materijalu, onda je riječ o nekih 25%. Mogu reći da mi još uvijek tražimo partnere, a često se iznenadimo i kad shvatimo koliko kvalitetnih domaćih tvrtki radi izvan zemlje, a da ovdje nisu toliko poznate. U svakom slučaju uspostavljamo suradnju i zadovoljni smo napretkom.

Za sada Scenic nije iskazao interes za vlasničko preuzimanje 3. maja, no već na jesen očekuje se ponovne probleme s vjerovnicima jer istječe dvogodišnji ugovor o odgodi plaćanja potraživanja. Razmišljate li ipak o mogućem povezivanju s 3. majem?

Mi smo pozitivni po pitanju 3. maja te vjerujem da to brodogradilište ima svoju održivu budućnost, kao i da će iznaći načina da prevlada spomenute događaje koji predstoje.

S 3. majem, kao što sam to već istaknuo ranije, imamo uspostavljeni partnerski odnos, a s direktorom Edijem Kučanom, smo također u odličnim odnosima. No, Scenic je u potpunosti fokusiran na realizaciju dogovorenog posla i mi zaista ne razmišljamo o drugačijem tipu povezivanja.