Kao i mnoge druge industrije i kategorije radnika u Hrvatskoj, studentska populacija isto predstavlja veliki izazov poslodavcima pri zapošljavanju zbog čega se pokreću web portali i aplikacije sa ciljem boljeg povezivanja tržišta ponude i potražnje.

Potkraj prošlog listopada 2018. konačno je u Saboru RH izglasan novi Zakon o obavljanju studentskih poslova, sa ciljem unošenja promjena kojima bi se trebali osigurati bolji uvjeti za studente.

Zagarantirana je isplata ugovorne naknade u roku od 15 dana, predviđeno uvođenje digitalnog sustava, uvedena je minimalna satnica i naknada, uz povećanje naknade za nedjelju, rad noću i za blagdane te još neke pogodnosti.

Zakonodavci su zakonodavne izmjene opravdavali željom da se stane na kraj iskorištavanju studenata kao jeftine radne snage.

Jedna od novina je bila dozvola i izvanrednim studentima da rade preko studentskog servisa.

Od oko 160.000 studenata u Hrvatskoj, oko 30-tak posto odnosi se na izvanredne studente pa se očekivalo, da će se dozvolom da i oni rade preko studentskih ugovora, dodatno osnažiti tržište studentske radne snage te lakše zadovoljiti potrebe poslodavaca.

Malo studenata na raspolaganju za rad

No čini se kao da kvalitetnih studenata i dalje nema na raspolaganju, jer nisu zainteresirani ili već negdje rade.

Posrednici na tržištu rada zabilježili su tek početni veći odaziv izvanrednih studenata nakon dozvole da rade preko studentskih ugovora, no situacija je ubrzo ponovno postala letargična.

“Problem je i vrijeme studenta koje je limitirano obvezama na faksu, a poslodavci žele iste na puno radno vrijeme pa bi ih čak i zaposlili nakon faksa ili čak i za vrijeme, ali studenti ne žele jer gube studentska prava”, naveo je za Poslovni.hr neke od razloga nedovoljne dinamike Saša Jurković, stručnjak za tržište rada i savjetnik Uprave Jazavca, aplikacije za zapošljavanje studenata.

Bolje povezivanje poslodavaca i studenata

“Jazavac je nastao kako bi omogućio studentima da se brže zaposle, a poslodavcima da na najbrži mogući način dođu do studenata putem aplikacije koja radi matching i spaja ih”, opisao je Jurković projekt koji postoji nepunu godinu dana, a koji je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

I on je za Poslovni.hr potvrdio kako je očekivao puno veću dinamiku tržišta nakon izmjena Zakona, ali nakon početnog interesa izvanrednih studenata, sve se ubrzo ponovno utišalo.

Osim sve većeg iseljavanja i ubrzanog odlaska mladih ljudi iz države, statistike bilježe i intenzivno smanjenje ukupnog broja ljudi koji studiraju u Hrvatskoj.

Unatoč sve većoj ponudi privatnih fakulteta, veleučilišta i visokih škola, u zadnjih pet godina broj studenata se smanjio za više od 15 posto. Odnosno, prema Državnom zavodu za statistiku u akademskoj godini 2012./2013. u Hrvatskoj je bilo 188.285 studenata, dakle gotovo 30.000 više nego trenutno.

Kako bi se održala dinamika tržišta između studenata i poslodavaca potrebna je njihova sve bolja povezanost i informiranost.

“Za sad imamo više od 900 studenata u bazi i preko 100 poslodavaca koji koriste tražilicu i povremeno objavljuju oglase. Brzo rastemo, ali trebamo još više studenata i tvrtki te bi se htjeli povezati sa Studentskim centrom (SC) da im pomognemo da budu još uspješniji. SC kao najstariji izvor studentskih poslova već dugo ne postiže zadovoljavajuće rezultate u dosegu do studenata koje trebaju poslodavci pa su poslodavci primorani na upotrebu različitih društvenih mreža, portala i stranica kako bi pronašli studente”, opisao je Jurković problematiku i dao primjer rješenja – kako ostvariti bolju povezanost.