Objava da je ekonomija u prvom kvartalu pala najmanje od početka krize, -0,7%, dočekana je kao uvertira u oporavak. U zaokretu prema ‘plusu’ u drugom planu ostalo je očekivanje analitičara o bitno boljem performansu što znači da će targetiranih 5,2 posto rasta na razini 2021. (i posljedični prihodi) biti prilično zategnuta računica kojoj u fokusu neće biti samo dobra sezona već i mirna jesen.

Većina će ekonomista reći da je teško prognoziranje godine prema prva tri tromjesečja, čak i bez Covida, a s njim je ravno gledanju u staklenu kuglu. Od šest analitičara koje je anketirala Hina, troje je očekivalo rast u rasponu 0,7 i 4%, dvoje stagnaciju, a jedan pad od 6 posto.

“Ishitreno je zaključivati na osnovu prvog kvartala. Čak i s podacima za drugi, slika je izlomljena jer imate ili previsoku ili prenisku bazu”, kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta ističući da u glavnini prva tri mjeseca 2020. nije bilo koronavirusa, a druga tri obilježio je ‘lockdown’.

“U prvih šest mjeseci rast BDP-a vjerojatno će biti od 3 do 3,5% na godišnjoj razini. U ovom trenutku izvjesno je da bi sezona mogla biti dobra, a rast u trećem kvartalu 8-9%. No, jesen je neizvjesna i zadnja tri mjeseca koji bi trebali imati sličnu dinamiku za dostizanje planiranih 5,2% na razini godine.

To će biti ostvarivo samo bez jesenskog vala virusa i novih restrikcija”, smatra Lovrinčević kojeg brine brzina procjepljivanja.  U cilju da obuzda epidemiju (i spasi sezonu) Vlada je najavila da će do kraja lipnja biti procijepljeno 50-55% (od 3,36 milijuna) odraslih.

Do kraja mjeseca su 23 dana, prema podacima HZJZ-a do 3. lipnja jednom dozom cijepljeno je 1,317 milijuna građana (39,1%), a obje je primilo njih 537.965, tek 16% odraslih. I dok je program masovne vakcinacije nakon diletantskog početka konačno profunkcionirao, primjetan je oštar pad interesa pa se otvara mogućnost cijepljenja bez najave.

“Makro brojke za ovu godinu su otvorene zbog pandemije, no zahvaljujući relativno snažnom oporavku turizma rast bi u 3. i 4. kvartalu trebao biti dobar. Naša očekivanja su porast BDP-a od 5% u 2021. te 5,5% u 2022.”, kaže makroekonomist PBZ Croatia osiguranja Hrvoje Stojić koji prognozira 4,5% deficita proračuna za 2021.

Uz dobru sezonu pokazatelji za optimizam su sve veće sudjelovanje izvoza roba u rastu BDP-a, snažniji rast investicija i građevinskih aktivnosti, europski novac i dobri pokazatelji osobne potrošnje.

“Iznenadi li turizam iznad očekivanja, prognoze bi se mogle korigirati naviše pa ima više smisla govoriti o smjeru u kojem se ekonomija kreće nego o konačnoj brzini oporavka koja još može varirati”, kaže Stojić. I glavna ekonomistica RBA  Zrinka Živković Matijević ističe da je jesen neizvjesna.

“Pitanje je novih sojeva, procjepljivanja, trajanja imuniteta… No, vjerujem da bi, i da se realiziraju nepovoljni scenariji, Hrvatska odgovorila kao i dosad, relativno blagim mjerama i da ne bi zatvarala šoping centre”, kaže ona objašnjavajući to ovisnošću o potrošnji i indirektnim porezima.

“Nezahvalno je prognozirati, no pretpostavljamo da će se normalizacija kretanja nastaviti. Zato ostajemo pri prognozi 5,1% rasta u 2021.”, kaže ona.

Kombinacija slabije procijepljenosti stanovništva i priljev milijuna stranih turista iz zemalja šarolike epidemiološke slike, da ne spominjemo potvrdu indijske varijante koronavirusa u Hrvatskoj, razumljivo brine.

Iako Hrvatska u ljeto ulazi s prvim ovogodišnjim rebalansom ministar financija najavio je jesensko preslagivanje računajući na jasniju postsezonsku sliku.

S projiciranim BDP-om Zdravko Marić targetira 17,1 milijardi kuna (4,3% BDP-a) deficita središnje države i 3,8% opće.

To je krhki balans o kojem puno toga ovisi: manevarski prostor za mjere pomoći gospodarstvu, kreditni rejting, implementacija eura pa sve do isplata plaća i mirovina.