Nakon najava smanjenja broja zaposlenika za 30%, HGK čekaju aktivnosti na tom planu sukladno Zakonu o radu, te one koje su predviđene zajedno s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje (HZZ) vezano za plan zbrinjavanja viška radnika.

U pogledu zbrinjavanja kolektivnog viška radnika uloga HZZ-a regulirana je u člancima 127. i 128. Zakona o radu, što prema odgovoru koji smo dobili od Zavoda, preko Odsjeka za odnose s javnošću HZZ-a, i u slučaju rješavanja tehnološkog viška Komorinih radnika podrazumijeva sljedeće korake i jasno propisane procedure, uz mogućnost da mobilni timovi Zavoda posjete Komoru i na terenu pruže različite vrte usluga radnicima koji su višak. Zadnji veliki slučaj koliko je poznato uključivanja mobilnih timova HZZ-a bilo je rješavanje viška radnika u pulskom Uljaniku.

Kako navode, poslodavac kod kojeg bi u razdoblju od 90 dana mogla prestati potreba za radom najmanje 20 radnika, od kojih bi poslovno uvjetovanim otkazom prestali ugovori o radu najmanje petorice radnika, dužan je pravodobno i na način propisan Zakonom o radu, savjetovati se s radničkim vijećem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika.

U višak radnika ubrajaju se radnici kojima će radni odnos prestati poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu i sporazumom poslodavca i radnika na prijedlog poslodavca.

Poslodavac je dužan, radi provođenja obveze savjetovanja, radničkom vijeću u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika.

Tijekom postupka savjetovanja s radničkim vijećem, poslodavac je dužan razmotriti i obrazložiti sve mogućnosti i prijedloge koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika.

Iz HZZ-a naročito naglašavaju da je o provedenom savjetovanju poslodavac dužan obavijestiti nadležnu javnu službu zapošljavanja (Hrvatski zavod za zapošljavanje) i dostaviti joj podatke o trajanju savjetovanja s radničkim vijećem, rezultatima i zaključcima provedenog savjetovanja, te priložiti pisano očitovanje radničkog vijeća, ako mu je ono dostavljeno. Radničko vijeće može HZZ-u i poslodavcu uputiti svoje primjedbe i prijedloge na dostavljenu obavijest.

Poslodavac je dužan provesti postupak savjetovanja i ako će nakon provedenog savjetovanja o višku radnika kod toga poslodavca i prestanku potrebe za njihovim radom odlučivati poslodavac koji nad njima ima vladajući utjecaj u skladu s posebnim propisom.

Radnicima koji su utvrđeni viškom, radni odnos ne smije prestati tijekom razdoblja od 30 dana od dana dostave obavijesti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

“Zavod može, najkasnije posljednjeg dana roka, poslodavcu pisano naložiti odgodu provođenja otkazivanja svim ili pojedinim radnicima koji su utvrđeni viškom za još najduže trideset dana, ako tijekom produženog roka može osigurati nastavak radnog odnosa radnika. No, osim navedenog Zavod može ponuditi usluge podrške radnicima dok su još u otkaznom roku kroz mobilne timove”, ističe se u njihovom odgovoru,

Usluge mobilnih timova, kako pojašnjavaju, pružaju se tvrtkama u teškoćama koje zbog problema u poslovanju moraju otpuštati višak radnika. Cilj rada mobilnih timova je radnike kojima prijeti otkaz pripremiti za tržište rada, za njih posredovati dok su još zaposleni u svojim tvrtkama kako bi se smanjio njihov dolazak u evidenciju nezaposlenih.

Također, navode da svaka područna služba i ured Zavoda ima mobilne timove sastavljene od tima stručnjaka: savjetnika za zapošljavanje, pravnika, psihologa te po potrebe u svoj rad uključuje i druge stručnjake. Mobilni timovi regionalnih i područnih ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje omogućavaju podršku radnicima dok su još u otkaznom roku tako da ih se priprema za tržište rada, savjetuje ih te posreduje za njih kako bi im omogućili zapošljavanje i prije nego postanu nezaposleni.

Mobilni timovi organiziraju se na temelju iskazanog interesa od strane poslodavca nakon čega se utvrđuje potreba za istim, a omogućavaju podršku radnicima dok su još u otkaznom roku tako da ih se priprema za tržište rada, savjetuje ih te posreduje za njih kako bi im omogućili zapošljavanje i prije nego postanu nezaposleni.

Usluge mobilnog tima definiraju se prema potrebi i u suradnji s radnicima, a između ostalog usluge se odnose na nekoliko područja. To je informiranje (grupne ili individualne naravi) za radnike koji su višak – informiranje o uslugama koje će im biti pružene od strane mobilnog tima, o mogućnostima zapošljavanja na otvorenom tržištu rada, o pravima i obvezama u slučaju nezaposlenosti, te drugim područjima za koje će radnici pokazati interes, zatim individualno savjetovanje – po principu „jedan na jedan“ savjetnici će pomoći radnicima prepoznati prenosive i druge vještine koje će omogućiti zapošljavanje na drugim poslovima, pomoći će definirati potrebe za obrazovanjem koje treba omogućiti lakše zapošljavanje na otvorenom tržištu rada, definirati plan traženja posla, te pružiti psihosocijalnu podršku. Uz posredovanje za radna mjesta – Zavod naime može posredovati i upućivati radnike u višku na slobodna radna mjesta za koja iskažu interes tijekom savjetovanja i za koja udovoljavaju uvjete i prije nego postanu nezaposleni (dok su još u otkaznom roku), predviđene su i radionice, jer će prema interesu radnika Zavod organizirati radionice gdje radnici mogu steći vještine aktivnog traženja posla, naučiti gdje i kako tražiti posao, kako napisati životopis, kako se pripremiti za razgovor s poslodavcem, kako poslovno komunicirati pri traženju posla, kako razgovarati s poslodavcem. Navode još I podršku samozapošljavanju – za radnike koji se žele samozaposliti organizirat će se savjetovanje o samozapošljavanju i pokretanju vlastitog posla, pisanja poslovnog plana, te u suradnji s ostalom poduzetničkom infrastrukturom u županiji pružiti podrška za samozapošljavanje. Radnici će moći koristi mjere samozapošljavanja u trenutku kada postanu nezaposleni, kao i obrazovanje: naime, “Zavod je u mogućnosti radnike u višku uključiti u obrazovanje za tražena zanimanja na tržištu rada, a riječ o obrazovnim programima za koja Zavod provodi obrazovanje nezaposlenih, koja nedostaju na tržištu rada i za koja je prognoza brzog zapošljavanja nakon završetka obrazovana”.