Građevinski sektor uskoro posve prelazi na nova pravila rada – gradilišta se digitaliziraju, pa za sve dionike ključan postaje eGrađevinski dnevnik, nova platforma za digitalno vođenje procesa gradnje u multiplatformnom Informacijskom sustavu prostornog uređenja (ISPU).

Koje se sve promjene kroz ovo web cloud rješenje predviđaju i koje nadogradnje slijede, ali i kako je nastao ISPU iznosi njegov kreator – ravnatelj Uprave za nadzor, žalbe, razvoj informacijskog sustava i digitalizaciju u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Danijel Meštrić.

Je li ISPU ‘okidač’ za svojevrsnu revoluciju u radnim procesima; u oblaku su evidencije i dokumenti dostupni za rad i pregledni s različitih lokacija i u stvarnom vremenu, dakle ne više fizički na gradilištima, slično elektroničkim dozvolama jer građani više nemaju potrebu dolaziti na šaltere?
Digitalizacijom unaprjeđujemo proces građenja tako da inženjeri i struka jako dobivaju na važnosti, a razine kvalitete građenja će se značajno povećati. Uz dostupnost kvalitetnih informacija na jednom mjestu, rezultat digitalizacije je veliki preokret u poslovanju. No, najveća zabluda digitalizacije je da se novi softveri mogu kupiti u trgovini.

Sami smo napravili jedinstven softver – počeli smo s e-dozvolom prije pet godina, a danas je to skup aplikacija koje Ministarstvo razvija u svom core biznisu. Jedna aplikacija hrani drugu i iz razvoja jedne uviđamo potrebe za kreiranjem nove. U hodu se stvaraju nove funkcionalnosti, s uštedama vremena i ostalih resursa jer je sve u cloudu.

Geoportal, eDozvola, eKatalog s eRegistrom prostornih planova, zatim ePlanovi i eEnergetski certifikat, tek su dio ISPU-a. Što govore brojke o posjećenosti?
U veljači smo imali više od 111 milijuna pregleda, radi se o korisnicima iz cijelog svijeta, primjerice više od 625.000 pregleda je iz SAD-a, dok s udjelom od oko 75% dominiraju korisnici iz Hrvatske sa 103 milijuna pregleda. Više od 80% pristupa ide preko Googlea. Aplikacija je friendly – nema puno teksta i s nekoliko klikova sve se vidi.

Pogleda je najviše na Geoportalu, što je očekivano jer je riječ o sabirnici svih informacija za građanstvo, dok stručnjaci ulaze u module, pregledavaju planove, izdane dozvole ili kako su druga ministarstva odgovorila u postupku eKonferencije.

Kako je tekao razvoj nove usluge eGrađevinski dnevnik?
S razvojem smo počeli lani u svibnju, a projekt je trebao biti završen u prosincu 2022. No, ulaskom u mjeru RM2, zbog uvođenja eura ubrzavali smo rad, tako da je eGrađevinski dnevnik u funkciji od početka godine, uz prijelazno razdoblje od 6 mjeseci te od 1. srpnja ide u obvezatnu primjenu.

Modul je povezan s modulom eDozvola pa se podaci upisani u Prijavu početka građenja koja ondje nastaje, povlače u eGrađevinski dnevnik. Na temelju njih dnevnik pokreće nadzorni inženjer, unosi podatke o svim ostalim sudionicima u građenju, i sad se točno zna tko je tko u procesu građenja.

Potom on otvara Dnevnik, dok ga vodi inženjer gradilišta i/ili voditelj radova. Dnevnik je postavljen na infrastrukturu Centra dijeljenih usluga (CDU), a kroz ovaj modul omogućen je pristup OIB-u i Obrtnom registru, što pojednostavljuje sam postupak provjere evidencije pravnih i fizičkih osoba koji su sudionici u gradnji.

ISPU se očito dinamično razvija i nadograđuje. Je li to i ovdje slučaj?
Da. Već izrađujemo nadogradnju: naime, eGrađevinski dnevnik sadrži podmodul koji kontrolira građevinske materijale – kvalitetu, ali i dokaze o svojstvima, i to u četiri područja. To su kontrolirano područje EU (CE), kontrolirano područje Hrvatske (C) i proizvodi koji dolaze iz ETFE i Turske, dok je četvrta vrsta proizvoda nastala na gradilištu. Tako smo brzo uvidjeli da ipak treba napraviti registar svih građevinskih proizvoda koji dolaze na tržište te raščlaniti što je crno, a što regularno.

Naime, na tehničkim pregledima se pokazuje kako se koriste proizvodi za koje ne mogu dokazati svojstva u kontroli kvalitete ugrađenih građevinskih proizvoda. Država treba imati registar sa svim potrebnih certifikatima, što znači da se onda niti ne može odabrati crni proizvod, pa se i time suzbija crno tržište.

Je li moguće ugraditi informacije i o troškovniku kako bi se pratio način financiranja projekta?
To je u planu u sklopu implementacije građevinske knjige u sustav. Namjeravamo napraviti i dokaznicu mjera kojom će se dokazati koliko su i kako radovi izvedeni, a ujedno time će se omogućiti da se generiraju standardne privremene situacije u svrhu ujednačenja podataka pa će neovisno je li situacija privremena ili okončana sve biti jednako procesuirano. BIM projektnu dokumentaciju, novu tehnologiju projektiranja koju neke tvrtke već koriste, također smo isprogramirali kao mogućnost integracije u modul.

Jesu li korisnici spremni za potpunu digitalizaciju izvođenja cijelog građevinskog projekta te što se pokazuje kao problem?
Nadzorni inženjer i glavni nadzorni inženjer su najodgovornije osobe na gradilištu i odgovorne osobe bit će na njemu u svim ključnim trenucima, npr. kada se ugrađuje konstrukcija ili prilikom betoniranja. No, kad se rade manje zahtjevi radovi onda možda i neće, ali će osigurati zamjenu.

Omogućili smo da izvođač o tome snimi film i pošalje ga kroz sustav. Mi koristimo digitalnu tehnologu i dajemo sve mogućnosti, ali to ne znači da su odgovorni time abolirani od odgovornosti. Niz je stvari koje treba objasniti i stoga smo krenuli paralelno s online edukacijom te kroz radionice za djelatnike gradskih i županijskih uredima koji izdaju dozvole kao i za inženjere.

Najveća je zabluda digitalizacije je da se novi softveri mogu kupiti u trgovini. Sami smo napra vili jedinstveni softver, kaže Meštrić/J. Regović/PIXSELL

Što sve digitalizacija prostornog uređenja znači za investitore?
Jako puno. Prvo, s modulom eGrađevinski dnevnik rješava se problem gubitka dokumentacije ili nemogućnosti pristupanja tehničkom pregledu zato što se investitoru ne želi dati dokumentacija na uvid. Zatim, novi sustav ePlanovi mora bitno dići kvalitetu jer lokacijska informacija postaje ključna za svakog investitora.

Tako se dobiva jasna informacija o tome što na čestici može graditi i koja ograničenja investitora čekaju. I to bez stručne pomoći, tek kroz podatke koje generira sustav, pa će to otkloniti postojeće probleme koji su osobito izraženi u Dalmaciji. S druge strane, one infrastruktornog karaktera, otklonit će se novim modulom eRežimi za koji trenutačno izrađujemo GIS platformu.

S ciljem standardiziranja tog važnog područja za investitore, svi JLS-ovi će u tom modulu i po našoj metodologiji upisivati svoje podatke o infrastrukturi – vodovod o svojim vodovodnim cijevima, sanitarna inspekcija o zonama sanitarne zaštite, energetika o plinskom sektoru, dalekovodima…

Infrastrukturni objekti koje rade nekakav režim na građevine koje se grade će se ucrtavati pa će investitor dobiti informaciju o tome što ga čeka u prostoru gdje izvodi svoj projekt.

Što su ključne razvojne poluge eKataloga s eRegistrom prostornih planova?
Popis svih prostornih planova stare generacije, a koje koristimo u sustavu eDozvole, nalazi se u eKatalogu koji se već koristi. Kad smo u to krenuli nismo ni znali koliko ih ima. Sustav je uspostavljen zakonodavnim okvirom, a zavodi za prostorno planiranje dužni su unijeti sve prostorne planove. Imamo ukupno 6800 planova, od čega 3384 važećih, a sve to na razini 556 JLS-a.

Stvara se opterećenje u radu referenta koji ih sve trebaju pregledati, jer primjerice Varaždinska županija ima aktivnih 60, dok Splitsko-dalmatinska županija 800. Sljedeći korak je sustav koji smo napravili u kojem su svi dužni izrađivati planove sa svim metapodacima ispravno popunjenim kako bi se plan mogao verificirati.

Prvu fazu po NPOO-u trebamo dovršiti do lipnja i tako ćemo moći aktivirati 100 milijuna kuna europskog novca za transformaciju planova stare generacije u nove. Piloti su se provodili na primjeru Crikvenice te smo dobili kvalitetne povratne informacije od arhitekta i sad završavamo taj projekt.

Istodobno radimo na standardiziranju procesa donošenja plana čime će se anulirati mogućnost pogreški u proceduri što je najčešća vrsta pogreški kod donošenja prostornog plana.

Korak po korak radit će se po pravilima u okviru novog modula, a tako Ministarstvo stječe kontrolu nad cijelom Hrvatskom i može efikasno ispravljati anomalije, kao kod modula eDozvola gdje sve vidimo i doslovno možemo pronaći osobe koje izvode nešto što je van procedure.

Koji su rezultati u sustavu eDozvole i što se još priprema?
Imamo oko 700.000 predmeta u kojima su izdavane sve vrste dozvala te još oko milijun detektiranih akata iz legalizacije kroz eArhivu. U postupku je skeniranje dokumenata – oko 2 milijuna akata, tj. 6 milijuna listova trebamo skenirati, a taj projekt je u tijeku s predviđenim rokom za završetak u prosincu 2022.

Projekt se sastoji od dva dijela: prvi dio obuhvaća ulazak u sve arhive, izuzimanje predmeta i iz njih svih akata koji su izdani od 1968. do 2015., dok je drugi dio razina svih metapodataka, ujedno najznačajniji za građene.

Naime, građani će imati pristup i aktima koji su izdani u navedenom razdoblju za neki objekt, ali s georeferenciranom točkom. Napustili smo katastarsku česticu i općinu zato što se uslijed njihovih stalnih promjena troše resursi za identificiranje, pa to stvara probleme u poslovanju, i prelazimo s numeričkih podataka na geopodatke za sve objekte kako bismo i njih digitalizirali.

Tako će nastati novi modul i za razdoblje u kojem su se dozvole izdavale analogno, znači od uvođenja obveze ishođenja dozvole do eDozvola, omogućit će se njihovo povlačenje brzo, sve će biti transparentno kako za vlasnike, tako i za potencijalne kupce. Napravili smo i softver za prihvat satelitskih snimaka.

Kako se bavite satelitima?
Napravili smo projektni zadatak i za eSaletit koji nam treba za detekciju prostora, a za to smo dobili novac od Svjetske banke. Smatramo da je to najoptimalnije rješenje i u postupku izdavanja e-dozvola, kao i za prostornu inspekciju, tim više što satelit danas nije raketna znanost. Imaju ga sve članice EU, a primjerice Slovenija ih posjeduje tri.

No, u ovoj fazi za dobivanje potrebnih podataka spajat ćemo se na komercijalne satelite te se nabava satelitskih snimaka na razdoblje od 4 godine financira iz NPOO-a. U tijeku je postupak nabave, a probno smo se spojili na satelit Europske svemirske agencije. Svakih 5 dana nam šalju sliku s potrebnim podacima i rezultat je odličan.

Gdje je po pitanju integracije energetski certifikat u ISPU-u?
Registar je pokrenut i sadrži oko 300.000 zatečenih certifikata, provedena je integracija s ostalim modulima te smo u fazi georeferenciranja kojim se certifikati pridodaju objektima na koji se odnose. Tako će kupci na tržištu nekretnina jednim klikom do kraja godine moći vidjeti svaki objekt koji ima certifikat.

ISPU je specifična platforma po prepoznatljivosti od strane stručnjaka koji su uključeni u sve procese u vezi investicija. Što oni kažu i zašto smo kao zemlja ovaj sustav razvijali sami?
Prvi razlog je taj što smo imali novac. Za razviti sustav u razdoblju kad nije bilo EU fondova, sretna okolnost su bila raspoloživa sredstva iz legalizacije zgrada koja su se po zakonu mogla ulagati u razvoj informacijskog sustava. Zatim, tih godina u povoju su bili GIS-ovi kao nove platforme, a i razvoj je pokrenut na novim tehnologijama koje su strelovito napredovale.

Imali smo sreće i što je 2019. intenzivno krenulo digitalno potpisivanje po eIDAS uredbi. Mi smo prvi u RH implementirali nova eIDAS pravila na službeni dokument dozvola, a provjere u svim država članicama EU potvrdile su validnost tog digitalnog dokumenta prema eIDAS pravilima. Potom je razvoj akcelerirao i preslikali smo to na projektnu dokumentaciju i eKonfereciju.

Europa je, pak, razvila ePIC, centralnu točku gdje građani iz drugih zemalja pristupaju sustavima unutar neke zemlje. Belgija i Latviju, a uz nas, prve su zemlje koje su uspjele s digitalnim pristupom u druge sustave drugih zemalja, što se potom potvrdilo preko ePIC-a.

Na 10. Svjetskom urbanom forumu koji je održan u organizaciji UN-HABITAT-a 2020. u Abu Dhabiju shvatili smo da nema ničeg što nismo razvili ili ne namjeravamo. ISPU sustav sadrži sve relevantne informacije o raspolaganju prostorom i omogućuje trajno praćenje stanja u prostoru i području prostornoga uređenja.

Koliko je stajao razvoj i razmatra li se prekogranična suradnja budući da smo jedna od prvih članica EU koja je sve segmente digitalizirala tako da drugi idu za nama?
Projekt ISPU je vrijedan oko 130 milijuna kuna. Inovativni prostornoplanski alati u svom razvoju temelje se na financiranju uglavnom kroz europske fondove, znači sa sufinanciranjem koje iznosi 85%, dok se iz NPOO-a iznos od 180 milijuna kuna financira u cijelosti.

Mogu reći da ćemo na sljedećoj svjetskoj konferenciji u Katovicama u lipnju predstaviti se kao regionalni lider s našim informacijskim sustavima. Očekujemo suradnju u regiji, primjerice Crna Gora već ima sličan zakon koji se bazira na digitalizaciji, a mi ćemo rado pomoći savjetodavno svakome tko to od nas bude tražio.