Zeleno planiranje javnih površina, “sve na 15 minuta”, inkluzivne usluge i planiranje, pametne zdravstvene zajednice, inteligentna i održiva mobilnost, ekosustav digitalnih inovacija, cirkularna ekonomija i lokalna proizvodnja, masovno sudjelovanje, svijest o cyber sigurnosti i privatnosti, pametne i održive zgrade i infrastruktura, funkcioniranje grada pomoću umjetne inteligencije (AI), nadzor i policijska predviđanja putem AI-ja.

Ovo je 12 trendova prema uvidima istraživača, kreatora politika i gradskih lidera, koje je Deloitte okupio u izvještaju o urbanoj transformaciji pod nazivom “Urbana budućnost sa svrhom: 12 trendova koji oblikuju budućnost gradova do 2030. godine”.

Iste mogućnosti za sve
Cilj je potaknuti razvoj digitalnog, zelenog i inkluzivnog društva budućnosti, s naglaskom na održivost, otpornost i korištenje tehnologija i inovacija.

“Ovi trendovi ne samo da mogu pomoći vladama u razvoju strategije urbane transformacije, već ih mogu i uputiti kako da na najbolji način izbalansiraju kratkoročne pritiske s dugoročnim potrebama”, rekao je Dejan Obradović, menadžer u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja.

Svaki od trendova primjenjiv je i na hrvatske gradove, pogotovo Zagreb kao glavni grad koji nastoji naći rješenje za izazove poput prometa i zelenih rješenja za gospodarenje otpadom.

Zeleno planiranje javnih površina odnosi se na gustoću naseljenosti s obzirom na pritisak rastućeg stanovništva i ograničene resurse, kao i utjecaj klimatskih promjena.

U izvještaju se navodi i “osmišljavanje” kvartova; da glavni sadržaji budu na 15 minuta hoda ili vožnje biciklom, uz niz stambenih objekata, više zelenila te označenih pješačkih i biciklističkih staza. Zagreb je primjer povećane upotrebe automobila što stvara velike gužve, kao i veće emisije ugljičnog dioksida, umjesto da se potiče korištenje bicikla za odlazak na posao. Za to je potrebno i više staza.

Naglasak je i na jačanju decentralizacije gdje bi svaka četvrt imala sve neophodno za život i rad. Na to se nadovezuje inteligentna i održiva mobilnost, a gradovi budućnosti ubrzat će se elektrifikacijom, autonomnom vožnjom, pametnom i povezanom infrastrukturom te intermodalnom mobilnosti.

Inkluzivne usluge i planiranje odnose se na ista prava i mogućnosti za sve, od pristupa stanovanju i infrastrukturi do zapošljavanja. Gradove se potiče i na razvoj zdravstvene zaštite s fokusom na, osim dijagnosticiranje i liječenje bolesti, prevenciju i rane intervencije pomoću digitalnih tehnologija.

Gradovi budućnosti fokusirat će se na ekosustav digitalnih inovacija, uz privlačenje talenata i omogućavanje kreativnosti. U fokusu su i novi izvori zapošljavanja i poticanje rasta korištenjem tehno inovacija.

Na to se vežu pametne i održive zgrade i infrastruktura, jer uz digitalne tehnologije gradovi mogu koristiti podatke za optimizaciju potrošnje energije i korištenje resursa u zgradama i komunalnim uslugama.

Masovno sudjelovanje
Zatim se navodi masovno sudjelovanje gdje se gradovi razvijaju tako da budu više usredotočeni na ljude. To su mjesta na kojima građani, organizacije civilnog društva, tvrtke i akademska zajednica zajedno rade na procesu izgradnje gradova.

Trebat će se usmjeriti i na cyber sigurnost i privatnost da nema sigurnosnih rizika za građane, ključnu infrastrukturu i podatke.

Koristeći AI, tehnološka infrastruktura može podržati gradove u automatizaciji operacija, stvaranju efikasnosti, rješavanju problema i pružanju boljih usluga. Usto se AI može iskoristiti za nadzor i policijska predviđanja.