Prema podatcima posljednjeg popisa stanovništva, koje je danas objavio Državni zavod za statistiku (DZS), u Hrvatskoj je sve manje nepismenih osoba, a raste broj visokoobrazovanih osoba, među kojima je prvi put zabilježen veći broj žena nego muškaraca.

Prije šezdeset godina bilo je 16,3 posto nepismenih osoba, 1991. taj se broj smanjio na tri posto, a u posljednjih se deset godina prepolovio na 0,8 posto u 2011., rekao je ravnatelj DSZ-a Marko Krištof na konferenciji za novinare. Među tridesetak tisuća nepismenih osoba, starijih od deset godina, najviše je žena starijih od šezdeset godina, njih 65 posto, što ne čudi jer se žene nekada nije slalo u škole, a uglavnom je riječ o populaciji ruralnih krajeva, dodao je.

Kao i 1953. među nepismenima je i danas više žena, tada ih je bilo 22,4 posto (sada ih je 1,3 posto), a broj nepismenih muškaraca smanjio se s tadašnjih 9,3 na 0,4 posto u 2011.

Najviše je nepismenih u Šibensko-kninskoj županiji – 2,02 posto, gdje je i najviše nepismenih žena (3,51 posto) te Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj sa po 1,6 posto. Najmanje je nepismenih u Istarskoj županiji (0,33 posto), Gradu Zagrebu (0,3 posto) i Primorsko-goranskoj (0,27 posto).

Visokoobrazovanih je u Hrvatskoj 16,4 posto (1961. ih je bilo 1,8 posto), a prvi put je među njima više žena nego muškaraca. Tek u dobnoj skupini od 50 do 54 godine je više visokoobrazovanih mušaraca, dok u skupini od 25 do 29 godina prevladavaju žene – odnos je 33,7 posto visokoobrazovanih žena naspram 19,9 posto muškaraca. Taj se trend bilježi zadnjih dvadesetak godina, sve više žena se upisuje na visoka učilišta i više ih diplomira.

Najviše visokoobrazovanih, skoro 29 posto, je u Zagrebu te Primorsko-goranskoj županiji (20,07 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj (18,72 posto), a najmanje u Virovitičko-podravskoj (8,24 posto).

U skupini od 25 do 29 godina je 26,6 posto visokoobrazovanih, kao i u skupini od 30 do 34 godine, dok samo 8,6 posto starijih od 75 godina ima završeno visoko obrazovanje.

Po Krištofovim riječima, za očekivati je da će se broj visokoobrazovanih osoba u Hrvatskoj povećavati, s obzirom na reformu obrazovanja i sve veći broj ljudi koji pohađaju te programe.

Osnovno obrazovanje 1961. je imalo 85,6 posto stanovništva (92,4 posto žene), a 2011. 30,8 posto, dok je samo sa završenom srednjom školom bilo 12,6 posto stanovništva, a danas ih je 52,6 posto.

Akademske godine 2011/2012. studiralo je 86.763 žena i 66.094 muškaraca, a 2011. je diplomiralo 21.354 žena i 15.134 muškaraca.

U usporedbi sa zemljama EU te godine Hrvatska je, u dobnoj skupini od 15 do 64 godine, imala 17,7 posto visokoobrazovanih osoba, dok je prosjek Europske unije bio 23,7 posto. Najobrazovanija je Irska i Ujedinjeno kraljevstvo (po 33,3 posto) te Finska (32,5 posto). Hrvatska je po broju visokoobrazovanih ispred Austrije, Slovačke Češke i Italije.

Prvi put se u popisu stanovništva ispitivala informatička pismenost stanovništva. Prema tim rezultatima, 57,4 posto osoba zna koristiti internet, 53,1 posto elektroničku poštu, 52,1 posto obradu teksta, a 45,2 posto tablične izračune, muškarci i žene podjednako.

S godinama starosti pada udio osoba koje se znaju služiti internetom, zna ga koristiti tek 2,1 posto starijih od 75 godina, u skupini od 15 do 19 godina taj je udio 96,4 posto.