Svaki treći privatni vlasnik šuma, a ima ih oko 600.000 i u vlasništvu drže 22 posto od ukupna šumskog prostora (582.000 hektara), nikada nogom nije kročio u svoju šumu, a dobio ju je uglavnom u nasljedstvo.

Kako je riječ o golemom bogatstvu procijenjenom na 15 milijardi eura, Hrvatski drvni klaster 27. kolovoza organizira drugu regionalnu konferenciju šumoposjednika jugoistočne Europe. Namjera je, iznosi direktor Klastera Marijan Kavran, upozoriti na brojne probleme i pokušati naći rješenja kako bi se ta izdašna, a danas potpuno pasivna imovina oživjela. S godišnjim prirastom većim od pet posto mogla bi se mobilizirati i uključiti u projekte koji će donositi veći dohodak i zaposlenost ruralnim područjima.

Za održivo očuvanje privatnih šuma, ali i razvoj nešumarskih aktivnosti na tim prostorima, primjerice turizma, u programu ruralnog razvoja rezervirana su 33 milijuna eura iz zajedničke blagajne u Bruxellesu. "Godišnje se u privatnim šumama legalno posiječe oko 160.000 prostornih metara sirovine, no neslužbene informacije s terena govore o sječi čak 700 do 800 tisuća kubika. Nedorečena zakonska rješenja, konkretno – činjenica da su mnoge šume katastarski upisane kao pašnjaci, otvara prostor za brojne manipulacije i milijunske pronevjere poreza jer tako posječena roba završi na sivom tržištu," ističe Kavran.

Okrupnjavanje je, navodi, jedna od mjera koje se moraju potaknuti, no provesti je na šumskom prostoru daleko je kompliciranije nego kod poljoprivrednog zemljišta. Stručnih znanja imamo, problem je politika koja kreira zakonske okvire. Tako državne šume FSC certifikat imaju od 2002., a privatne još ne radi ukidanja savjetodavne službe kojoj je to bila obveza. Treba znati da, opominje Kavran, što se danas u šumi "posadi" rezultat daje tek za 20 do 30 godina.