Ulaganja u širokopojasni pristup internetu imaju veliki pozitivan učinak na ekonomsku aktivnost zemalja zapadnog Balkana. Ukupni output, odnosno rezultat, takvih ulaganja ima, ovisno o zemlji, od 1,65 do 2,32 puta veći učinak od početnog ulaganja. Konkretno, investicija “teška” 100 milijuna eura u širokopojasni pristup internetu u Hrvatskoj stvorit će vrijednost od čak 232 milijuna eura. Dokazuje to nedavno objavljen znanstveni rad “Različite zemlje, različiti ishodi: Multiplikativni učinci ulaganja u širokopojasni pristup internetu u zemljama zapadnog Balkana čiji su autori Davor Mikulić, znanstveni savjetnik s Ekonomskog instituta, Zagreb te Tajana Barbić, viša znanstvena suradnica s istog Instituta.

Znanstveni rad identificira pozitivne učinke ulaganja u brzi internet na bruto dodanu vrijednost (BDV), otvaranje radnih mjesta, uvoz te državne prihode. Svi ovi pokazatelji rastu, a od šest analiziranih zemalja zapadnog Balkana (Hrvatska, Albanija, BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija) multiplikativan efekt najveći je u Hrvatskoj. Veći je čak od onoga koji su svojevremeno takva ulaganja imala u Njemačkoj. Primjerice, učinak ulaganja u širokopojasni internet od 100 milijuna eura na BDV u Hrvatskoj iznosi 95 milijuna eura, a u Njemačkoj 93 milijuna. Također, takvo će ulaganje u Hrvatskoj otvoriti gotovo 3900 novih radnih mjesta, potaknuti uvoz od 40 milijuna eura (uglavnom sofisticirane tehnološke opreme), a u državnu će se blagajnu sliti 46,8 milijuna eura.

Subvencioniranje investicija

Hrvatska ima najviše koristi od ovih ulaganja, objašnjavaju autori, jer ima snažniju domaću proizvodnju pa nema velikog prelijevanja preko granica zbog nabave nužne opreme, kao što je to slučaj u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji. I multiplikativni efekti stoga su u ovim državama slabiji (1,65 i 1,86).

“Ulaganja u širokopojasni pristup internetu na zapadnom Balkanu mogu utjecati na regionalne razlike i unaprijediti uključiv rast jer omogućuju da svi dijelovi društva profitiraju od tehnološkog napretka”, navode Mikulić i Barbić u radu. Dodaju i da takva ulaganja mogu biti prilika za gospodarstva zapadnog Balkana jer jačaju ekonomske aktivnosti, institucionalni okvir, dovode do bržeg usvajanja modernih tehnologija te privlače izravna strana ulaganja.

Autori naglašavaju da bi država trebala subvencionirati razvoj širokopojasne infrastrukture u područjima u kojima su relativni troškovi po korisniku visoki jer privatnim investitorima nisu zanimljiva za ulaganja.

“Kako te investicije pozitivno utječu na ekonomsku aktivnost, veći državni prihodi od poreza i doprinosa mogli bi se koristiti kao dodatan izvor za financiranje neprofitabilnih projekata. Uključivanje države u financiranje takvih projekata je razumno s obzirom na brojne pozitivne društveno-ekonomske učinke koje donosi dostupnost širokopojasnog interneta”, ističu Mikulić i Barbić koji zagovaraju jačanje javno-privatnih partnerstva. Također, navode, pojednostavljenje regulatornih procesa i davanjem poreznih olakšica na širokopojasnu opremu moglo bi smanjiti troškove i investicije učiniti privlačnijima.

Njihova studija pratila je samo kratkoročan ekonomski utjecaj razvoja širokopojasne infrastrukture. Međutim, kažu, pozitivan ekonomski učinak neće biti u potpunosti iscrpljen jednom kada se ona razvije. Pozitivni efekti bi se, s vremenom, trebali proširiti i na druge industrije, a dostupan brzi internet mogao bi biti osnova za razvoj nekih novih aktivnosti i poslova vezanih uz, primjerice, web trgovinu, telemedicinu, pozivne centre, izvoz softvera.

Važan i u poljoprivredi

Poljoprivredu ne spominju, no proizvodnja hrane je područje u kojem će pristup širokopojasnom internetu u budućnosti biti sve važniji. Igor Frljužec, direktor tvrtke DigitalAgro, koja se više od 10 godina bavi digitalizacijom u poljoprivredi te u tom segmentu nudi niz usluga, od dronova koji siju do GPS ogrlica za praćenje životinja, kaže da je pristup brzom internetu važan, ali ne u svemu. “To ovisi o tome što konkretno radimo. Velike brzine i dostupnost važne su nam na područjima na kojima moramo prenositi velike količine podataka, a to je najčešće vezano uz prijenos podataka ili fotografija s dronova”, ističe. Dodaje i da je im je brzi internet u Hrvatskoj dostupan u središtima ruralnih područja, odnosno obično ga imaju na samim gospodarstvima, ali ne i na poljima. “Brz i stabilan pristup internetu uvijek je dobrodošao, a kada bi bio dostupniji vjerujem da bi se otvorile nove poslovne mogućnosti”, ističe dodajući da možda zvuči kao SF ali i dronovi bi u budućnosti, uz dostupan širokopojasni internet, mogli biti autonomni, kao što su i automobili.

Uostalom, napominju Mikulić i Barbić, važnost širokopojasne infrastrukture potvrđena je tijekom pandemije koronavirusa, kada smo od kuće, zahvaljujući internetu, radili, školovali se, kupovali…

“Dostupnost brze i stabilne internet infrastrukture omogućila je transformaciju određenih sektora. Kada bi ulaganja u širokopojasni pristup internetu bila podržana i drugim mjerama povezanima s obrazovanjem, istraživanjem i razvojem, zdravstvom i drugim područjima, ekonomije zapadnog Balkana mogle bi se potpuno transformirati, a produktivnost i tehnološka razina podići. U konačnici, brz, pouzdan i široko rasprostranjen internet omogućuje jednostavan pristup javnim uslugama i informacijama, a uz učinkovitu elektroničku upravu, otvoren proračun, e-nabavu i druge alate, mogao bi biti ključan za napredak pravne države i smanjenje korupcije, napominju autori.