Sa slabljenjem pandemije na vrh liste gorućih problema tvrtki vraća se pitanje (manjka) radne snage. Sama pandemija stubokom je promijenila načine rada pa su fleksibilizacija i rad na daljinu za mnoge (p)ostali svakodnevnica, no istraživanje portal MojPosao otkriva da je i u Hrvatsku stigao svjetski trend ‘The Great Resignation’, dobrovoljno napuštanje radnih mjesta, s kojim se poslodavci (zasad) ne znaju nositi.

Lažno uvjerenje o plaći
Anketa provedena na uzorku od 800 posloprimaca bavila se pitanjem jesu li u zadnjih godinu dana u većoj mjeri razmišljali o otkazu. Rezultati su se pokazali neočekivanima: čak polovica ispitanika u posljednjih godinu dana dala je otkaz i promijenila posao, a vaga je pritom bila pomaknuta blago u korist muškaraca (54%).

Razlog? Loši međuljudski odnosi te uvjerenje da ih tvrtka nedovoljno cijeni. Za primijetiti je da je tek svaki treći u trenutku davanja otkaza imao osiguran drugi posao. Zanimljivo je da je anketiranih 26 poslodavaca u isto vrijeme čvrsto uljuljano u lažno uvjerenje da im ljudi odlaze zbog premale plaće, no tako ne misle oni koji su uzeli svoje radne knjižice.

Za njih je ona bila tek na trećem mjestu. Čak 88 posto ispitanih poslodavaca ipak je u posljednje vrijeme primijetilo povećanu stopu odlazaka svojih djelatnika.

Tako snažan trend, nastavi li u budućnosti istim kolosijekom kao što sugerira istraživanje portala MojPosao, očito pred radnike i poslodavce stavlja dosad zanemarene teme. Naime, 50 posto ispitanih zaposlenika izjasnilo se da namjerava promijeniti posao u idućih godinu dana, a ponovno su tome blago više skloniji muškarci (53%).

Teo Matković, viši znanstveni suradnik na Institutu za društvena istraživanja, rezultate ocjenjuje očekivanima napominjući da u Hrvatskoj ‘The Great Resignation’ postoji otkad je otvoreno europsko tržište.

“Već četiri desetljeća nije se dogodilo da imamo ovako mali broj nezaposlenih, s time da u Hrvatskoj ni u pandemiji puno ljudi nije izgubilo posao, za razliku od nekih drugih zemalja. Čak i unatoč inflaciji ekonomija je u usponu, pa kad poslova ima puno, a radnika malo, zaposleni mogu biti izbirljiviji i usuđuju se ostvarivati svoje snove”, kaže Matković.

“To je poruka poslodavcima da ekonomski postoji dosta strukturnih čimbenika koji daju vjetar u leđa radnicima, da su plaća, ali i radni uvjeti itekako važni. U međuljudske odnose i klimu na radnom mjestu treba ulagati”, kaže.

S ubrzavanjem inflacije (na 5,5 posto godišnje u prosincu) financijska motivacija itekako je faktor odluke. Mnogi poslodavci ističu da je trošak rada pitanje konkurentnosti, no s otvorenim vratima u EU i cjenovnim udarom sve su svjesniji da će teško izbjeći korekcije plaća, posebno potraje li inflacija.

Na to su se dosad odlučili, primjerice, domaća tehnološka kompanija Infinum koja je podignula plaće 30 posto, dok je u u srijedu trgovački lanac Lidl objavio da će radnike u prosjeku plaćati 5 posto više.

Nastavak trenda
Glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač napominje da se domaće tržište rada brzo oporavilo od COVID-19 krize nastavljajući silazni trend stope nezaposlenosti dok su plaće zadržale uzlaznu dinamiku.

“Očekujemo nastavak tog trenda zbog kojih ćemo uz pojačane inflatorne pritiske vidjeti rast plaća u narednim godinama, jače nego prije, ali ne dramatično”, kaže. Pojam ‘The Great Resignation’ ili ‘The Big Quit’ skovan je na Sveučilištu Texas A&M. On označava trend koji se pojavio početkom prošle godine u SAD-u, kada su unatoč pandemiji radnici masovno krenuli napuštati kompanije.

Stručnjaci vjeruju da je rad od kuće omogućio novu perspektivu i promišljanje o karijeri, radnim uvjetima i dugoročnim ciljevima. Napuštanju poslodavaca skloniji su visokoobrazovani. U tome prednjače radnici s visokom stručnom spremom (51%), slijede oni sa završenom srednjom školom (48%) te oni s višom školom (46%).