U Hrvatskoj je u zadnja tri kvartala, nakon više godina, blago zaustavljen pad na tržištu nekretnina, prosječne cijene metra kvadratnog pale su za oko 10 posto u odnosu na prošlu godinu pa se i nešto više kupovalo nego prije, a iako to budi određeni optimizam još se ne može generalno govoriti o oporavku tog tržišta.

• Cijene nekretnina pale 10%, kao u Italiji

Takve su se ocjene čule u petak na tradicionalnom 22. forumu poslovanja nekretninama koji je u organizaciji Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) okupio gotovo 450 sudionika, većinom agenata za nekretnine iz cijele Hrvatske.

S novostima u zakonskoj regulativi građevinskog i nekretninskog sektora izvijestila ih je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš.

Ističući da je u zakonskoj regulativi tog sektora dosta novosti koje, mada pozitivne u odnosu na prije, mnogima još nisu 'sjele' i unose određenu zebnju, pa tako i najave oporezivanja nekretnina, ministrica je naglasila da se to mora realno gledati, kao i situaciju na tržištu nekretnina za koju smatra da je praktički uvijek ista – dobra nekretnina koja je dobro isplanirana i na dobroj lokaciji uvijek će se prodati, i obrnuto, loše neće.

Oporezivanje nekretnina će biti ali tek kad budemo spremni

Svaka loše isplanirana gradnja nekretnina bit će teret onome tko ju je gradio i želi prodati, kazala je Mrak Taritaš dodajući da na to neće bitno utjecati ni bolje niti lošije ni oporezivanje nekretnina za što smatra da se može uvesti tek kad se u zemlji bude točno znalo na što se taj porez uvodi odnosno stanje nekretnina, koliko ih i kakvih ima, gdje se nalaze i drugo.

Za to treba napraviti pripremu, a hoće li to biti 2016. ili 2020. ovisit će o našoj spremnosti i dok to nismo, tog poreza neće biti, naglasila je upozorivši i da pri tome treba misliti i na to da hrvatski građani nisu štedjeli u dijamantima, zlatu i novcu nego u nekretninama te gotovo nema obitelji koja u vlasništvu nema neki stan ili kuću i vikendicu pa uvođenje takvog poreza znači da bi ih se možda trebalo osloboditi komunalne i možda još nekih naknada.

Iznijela je i brojne promjene zakonske regulative zadnjih dvije godine u sektoru za koji je zadužena od legalizacije do drugih. Tako u Hrvatskoj treba samo građevinska dozvola, a ne i lokacijska, osim za određene zahvate u prostoru, a novi zakoni osim bržeg dobivanja dozvola doveli su i do novog sustava planiranja prostora.

Hrvatska je bila i jedina članica EU-a koja nije imala Državni zavod za prostorni razvoj, koji se također uvodi, a promjene su i u građevinskoj inspekciji, koja ima i nove ovlasti, te je primjerice samo u travnju i svibnju ove godine na terenu izrekla kazne od oko 1,5 milijun kuna.

I potpredsednik HGK Josip Zaher istaknuo važnost vlasništva nad nekretninama za građene u Hrvatskoj, dodajući da najavljeno oporezivanje treba uvažiti i još uvijek relativno velik broj neprodanih nekretnina, starih i novih, od kojih je, kako je kazao, oko 30 posto izgrađenih prostora danas slobodno i prazno.

Kada se ekonomska situacija u zemlji promijeni na bolje i tržište nekretnina će se oporaviti, prije toga je to teško očekivati, a pogotovo je teško očekivati neki ponovni građevinski 'bum' poput onog prije krize ili do 2007., kazao je Zaher.

Agenti za nekretnine optimistični, osim u Slavoniji

U razgovorima s nekoliko agenata za nekretnine iz različitih dijelova Hrvatske čulo se da su i oni nešto optimističniji nego prošlih godina, posebno oni iz Zagreba i većih gradova na Jadranu. Potpredsjednik HGK-ovog Udruženja i vlasnik agencije iz Zagreba Boro Vujović navodi kako se stanovi u Zagrebu mogu naći i za tisuću eura kvadratni metar, pa i niže, a primjećuje i da zadnjih godinu-dvije dosta traže i kupuju i stranci, kao i da stanovi na dobrim lokacijama i dalje imaju više cijene od prosječnih.

Najlošija situacija sada je po njemu u Slavoniji, a i agenti iz te regije imaju sasvim drugi pogled na posao i tržište koji je sve samo ne optimističan.

Agentica za nekretnine iz Slatine Zvjezdana Tovernić tako kaže da se u svim slavonskim županijama, pa i njenoj Virovitičko-podravskoj vrlo malo kupuje, potražnja je slaba, a primjerice useljive kuće dobro opremljene i ne previše stare prodaju se tek za 10 tisuća eura, a stanovi od 500-600 eura do oko tisuću po kvadratu u novogradnji. Najviše posla u tim krajevima, iako ništa previše, kaže da imaju s prodajom poljoprivrednog zemljišta, a stranaca skoro i da nema, koliko se sjeća tek je jedan u zadnjih deset godina u Slatini kupio kuću.