Do ove energetske krize je doveo rat, a ne tržište koje reagira na ono što se zbiva. Kad krajnji kupci ne mogu plaćati cijenu potrebna je intervencija države, no kako svatko gleda kako da se spasi, padaju zelene politike. Krizu treba preživjeti, a mlade generacije teško je naučiti da budu štedljivije. Dio je to poruka prvog panela pod nazivom “Sigurnost u nesigurnosti” u sklopu konferencije Energetska kriza – opomena za budućnost održanoj jučer u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Savjetnik Uprave PPD-a Zvonimir Šibalić, neovisni stručnjaci Igor Dekanić i Davor Štern te pomoćnik direktora Sektora za vođenje elektroenergetskog sektora (EES-a) HOP Boris Markota raspravili su u panelu brojna pitanja počevši s time gdje je Hrvatska po pitanju sigurnosti opskrbom, a poglavito glede budućnosti.

Rizik diverzije

Kriza je gurnula Europu u bržu tranziciju, ne u smjeru zelenih nego održivih izvora energije koja neće biti jeftina, a ni jednostavna. “Energetska tranzicija bit će ubrzana i skuplja nego da krize nema, a vjerojatno će trajati duže. Slijedi nam sve skuplja energija”, kazao je Dekanić, a sudeći po prijedlogu koji je nezavisni stručnjak za energetiku Davor Štern iznio, Vlada bi se trebala pozabaviti idejom da se formira posebno ministarstvo za energetiku.

”Svaka čast MINGOR-u na dosadašnjim aktivnostima na planu energetske stabilnosti Hrvatske, ali ja bih pledirao da se izdvoji energetika u poseban resor zbog osiguravanja naših energetskih ciljeva, tim više što ono pokriva i zaštitu okoliša”, kazao je Štern dodavši da je Vlada uskočila u pravi trenutak i učinila upravo ono što se nije moglo izbjeći, a po principu da je bolje sanirati probleme na ishodištu nego kasnije sanirati posljedice diverzije koje se događaju na tržištu. Vlada je s plinom, derivatima, te s ograničavanjem marži spriječila cjenovni udar, apostrofirao je Štern, ali privremeno zatvaranje Inine rafinerije u Rijeci u ovim turbulentnim vremenima i tijekom zime po njemu je pogrešna odluka, jer zalihe koje imamo u tom periodu nećemo imati gdje preraditi.

No, da je Vlada zabranila zatvaranje i potrošači bi bili puno komforniji, pa je u tom smislu Štern ukazao na aktualne probleme vezano za isporuku dizelskih goriva u Mađarskoj sa strane Mola, i to zbog određene havarije na naftovodu, ali isto tako i na činjenicu da je tisuću i više kilometara dug naftovod koji ide kroz Ukrajinu, što potencijalno može značiti da se može dogoditi diverzija. S tim upozorenjem složio se i Dekanić, ali ne i glede zatvaranja riječke rafinerije. “Riječka rafinerija pomalo postaje “rašomon”, a kad postane rafinerija duboke prerade, RH će imati u njoj dobar resurs kao što ga ima u Janafu i LNG-u”, kazao je Dekanić.

Svi moraju, a ne samo PPD, diverzificirati svoje dobavne pravce, mišljenje je Šibalića koji je istaknuo da je za jugoistočni dio Europe tok plina normalan, a sigurnost postoji i što se tiče količina. “LNG terminal na Krku dostatan je za pokrivanje potreba Hrvatske, a ono što se ne može dugoročno predvidjeti su cijene plina”, kazao je Šibalić ističući da će na cijene plina pozitivno utjecati to što su skladišta puna.

Uvoz električne energije u Hrvatsku značajno varira, i prema Markoti u slučaju da se dogodi najcrnji scenarij zatvaranja tržišta ne postoje brze kratkoročne mjere kao učinkoviti odgovor. Osiguravanje financiranja i vremenskog razdoblja za ulaganja u infrastrukturu, važne su pretpostavke za razvoj projekata OIE, ali uštede na infrastrukturi prolongirat će, kaže, zelenu tranziciju i utjecati na cijenu električne energije. Kao primjer iznio je projekt dogradnje 400-kilovoltnog voda iz Dalmacije prema sjeveru gdje je glavnina potrošnje. HEP-ov investicijski ciklus je pod upitnikom, a gubici se mjere u milijardama, ustvrdio je Markota koji smatra da se na proizvodnoj strani ne može dogoditi europsko zajedništvo, te se zauzeo za politiku štednje na svim razinama.

‘Ne rušimo mostove’

”Racionalan odnos svih dionika dati će značajne financijske rezultate, ali iako neće dati investicijski potencijal HEP-u, ipak ga neće gurnuti preko ruba. Kao priliku stoga vidim da se 5 posto vršnog opterećenja uštedi, jer neće jedan od dionika moći sam nositi teret krize, već će se to morati rasporediti”, kazao je Markota.

Za Šterna je bitno pitanje kako će se Europa štititi u situaciji u kojoj će SAD-u poći za rukom privući industrije koje je izgubila na račun Kine, jer “upravo slijedi razdoblje ovog povratka, no isto tako ekonomski hegemonizam u dijelu energetike trebao bi biti i za EU znak da reagira kao zajednica zbog pitanja energetske sigurnosti”.

”Smatram da se zbog različitih interesa EU nikad neće usuglasiti oko pitanja energetske solidarnosti. Slovenija je upravo potpisala sporazum s Alžirom za isporuku plina za svoje potrebe, a ja sam to odavno predlagao i za nas. Europa sve do sada nije pokazala dovoljno jedinstva”, kazao je Štern i zaključio porukom da će Rusija ostati veliki proizvođač energije, i stoga “nemojmo rušiti mostove”. Usto, počne li Kina usporavati, kaže Štern, možemo očekivati cijene nafte na razini 50 dolara, pa sve govori u prilog razvijanja svijesti i o cijeni i vrijednosti energije.