Dok ministar gospodarstva Darko Horvat prikuplja podatke iz Uljanika za analizu kako bi se moglo sjesti za stol i pregovarati s odabranim strateškim partnerom Brodosplitom, poslovanje Uljanik d.d.-a idućih tjedana češljat će privremeni stečajni upravitelj Damir Majstorović, jer je i za krovnu tvrtku pulskog brodogradilišta formalno pokrenut prethodni stečajni postupak.  Tvrtka je u blokadi duže od 120 dana, s iznosom od 28 milijuna kuna, a ispunjava li uvjete za stečaj utvrdit će se na ročištu 3. svibnja. 

Međusobne prozivke
No, kako vrijeme odmiče i kriza u Uljaniku doseže vrhunac tako na površinu izbija i silni prljavi veš o poslovnim odnosima koji su pulsko brodogradilište vukli u probleme.  Ovih dana preko medija ratuju Uljanik i Uljanik Plovidba, čiji čelnici prozivaju jedni druge za probleme u svojim tvrtkama. Prije mjesec dana čelni čovjek Uljanik Plovidbe Dragutin Pavletić žalio se na izvješće privremenog stečajnog upravitelja 3. maja zbog podatka u tom postupku da je njegova tvrtka dužna riječkom škveru oko 52 milijuna kuna. 

Stečajni upravitelj Zdravko Čupković uzvratio mu je da je podatke dobio od Uprave Uljanika, nakon čega je pokrenuta lavina iz koje se nazire ono o čemu se ranije potiho govorilo, da su jedan od kanala kroz koji je nestajao novac u hrvatskoj brodogradnji bili i poslovni odnosi između brodara, brodogradilišta i države. Pavletić se poziva na sporazum iz 2009. o suradnji na projektu gradnje četiri boda u 3. maju iz 2009., dakle prije nego je Uljanik preuzeo 3. maj. 

Kako je ovih dana u medijima izjavljivao Pavletić, 3. maj i ministarstvo gospodarstva morali su osigurati povoljnije uvjete kreditiranja za Plovidbu ili joj pokriti razliku između ugovorene i tržišne cijene u trenutku primopredaje. Prema jučerašnjoj obavijesti na Zagrebačkoj burzi, traži dogovor za pretrpljenu štetu od 80 milijuna kuna. No, upućeni tvrde da Pavletić ovime samo otvara Pandorinu kutiju, jer bi se mogli početi analizirati ugovori kojima je taj brodar izvukao korist od brodograditelja, a posebice sporan ostaje i nakon svega činjenica da je riječko brodogradilište davalo kredit Uljanik Plovidbi.

Tko je kriv
U to vrijeme Plovidba je bila pozitivna i isplaćivala dobre dividende, dok je Uljanik grupa tonula.  Zaoštravanjem na relaciji ove dvije pulske tvrtke otvara se ponovno pitanje sukoba interesa, pa i u slučaju Pavletića, koji je u vrijeme krize i traženja strateškog partnera bio u Nadzornom odboru Uljanika d.d., a napustio ga je u jeku krize prošle godine. 

U međuvremenu se promijenila i uprava u Uljaniku, a novo vodstvo na čelu s Emilom Bulićem sada javno proziva za "lažno prikazivanje nepostojećeg potraživanja prema 3. maju i dovođenja u zabludu investitora", a posebice indikativan je i navod da je nastojao izvući materijalnu korist prijedlogom da "simuliranim pravnim radnjama i nepostojećim potraživanjem prema državi kompenzira povrat duga 3. maju". 

Prema Bulićevom tumačenju, direktor Plovidbe nastoji krivnju za svoje poslovanje prebaciti na brodogradilišta. Pavletić uzvraća kako je brodove Plovidba mogla naručiti brodove u Kini, ali "htjeli su pomoći".  Iznio je i kalkulacije da je po spomenutom ugovoru s državom i 3. majem Uljanik i Tankerska plovidba, koja je također sudjelovala, svaka po dva broda, za posao vrijedan 138 milijuna dolara 3. maj dobio gotovo 217 milijuna dolara.

Inače, i Uljanik Plovidba je po prvi put u blokadi, koja prema jučerašnjim podacima traje već dva tjedna. Što se Uljanika i 3. maja tiče, hoće li se stečaj konačno i proglasiti, bit će jasno već danas, nakon sjednice Vlade, s koje bi trebalo biti odobreno da se s 22 milijuna eura isplati razliku koju traži naručitelj jaružala Jan de Nul kako ne bi naplatio jamstva od države. Danas bi konačno za stol trebali sjesti i predstavnici države, strateškog partnera i Uprave Uljanika, te temeljem podataka koje se intenzivno uspoređuje, utvrditi ima li mogućnosti za spašavanje ova dva brodogradilišta.