Nedostatak radne snage i cijena rada tema je koja dugo zaokuplja i brine i građevinski sektor, a njoj je bio posvećen i panel na konferenciji. Planiranje ukupnog prihoda građevinarstva na razini države ne postoji, tvrdi Mirko Habijanec, predsjednik HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva.

“Prije krize imali smo osam posto BDP-a, a danas imamo nešto više od polovice, to je 35 milijardi kuna prihoda, a danas je oko 20 milijardi. Prihod se gotovo prepolovio, kao i broj investicija, a smanjio se i broj zaposlenih. Zahvaljujući sredstvima EU prihodi se malo povećavaju, kao i investicije, no nedostaje radne snage i izostao je rast plaća. Struka i kvaliteta rada nisu adekvatno ocijenjene i plaćene, a okrećemo se oko zakona o minimalnoj plaći u građevinarstvu, koji pridonosi sivoj ekonomiji”, smatra Habijanec. Naglasio je da bi plaće trebale biti između 50 i 100 posto veće za cijelu građevinsku industriju te da bi tek tada sustav funkcionirao kako treba.

“Dobar dio kvalificiranih radnika vratio bi se u Hrvatskoj jer bismo bili bliže njemačkim plaćama. Zašto nemamo kontrolu visine plaća po kolektivnom ugovoru? Razlikujte minimalnu od osnovne plaće. Nemamo jamstvo od države da će regulirati plaće. Tko o tome vodi računa? Nećemo doći nikamo ugovorima na rad na određeno i Zakonom o radu. Naše strukovne škole nisu na nivou. Što smo napravili novo? Predlažem da Ministarstvo bude voditelj i kaže što može, a što ne može. Željeli smo se okupiti u udrugama i komorama, no zahtjev leži u ministarstvu već dvije godine. Mi građevinari moramo raditi kvalitetnije za kvalitetne cijene i jamstveni rok”, rekao je Habijanec.

Na to je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja ustvrdio da godinama nedostaje bliža, uža i konkretnija suradnja s nevladinim sektorom, posebno udrugama, komorama i ostalim udruženjima. “Struka je trebala jače stisnuti državna tijela i potaknuti ih. Ako je Ministarstvo zaduženo za normativu, bilo bi prirodno da struka traži pomoć, aktivira sve resurse. Naše je Ministarstvo uvijek otvoreno za bilo koju inicijativu, no one ne dolaze”, tvrdi Uhlir. Ne može se, kaže, nastupati pojedinačno već na sektor graditeljstva treba utjecati zajednički. “Imamo 300 reguliranih profesija, a prosjek Europe je 200. Komore moraju početi raditi svoj posao, a ne da članovi moraju plaćati članstvo i ništa ne dobivaju. Ministarstvo, država i Vlada rade na tome što u gospodarstvu ne valja. Koga su i koliko sankcionirali – pitanje komorama jer ako to ne rade, ne rade ključni posao. Temeljni njihov zahtjev je da moraju biti članovi zbog povoljnog i kvalitetnog osiguranja, a kada pogledate, ono im ne treba”, rekao je Habijanec.

Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS) ima 18 proizvođača u RH i vani, ovdje zapošljavaju više od 1600 ljudi, a 2018. su uprihodili više od tri milijarde kuna i nemaju problema s radnom snagom. Međutim, u njihovu se slučaju javlja manjak kvalificirane radnika poput fasadera. “Ne postoji zanimanje fasadera u školstvu. Da bismo nadoknadili taj manjak dogovaramo kontinuitet natječaja jer se u suprotnom građevinske tvrtke ne mogu organizirati i gube ljude i klijente. Iz obrtničkih i tehničkih zanimanja moguća je prekvalifikacija za fasadera u kratkom roku, no nužno je to zanimanje uvesti u strukovne škole”, istaknuo je predsjednik Udruge Željko Pecak.

‘Još 5 mlrd. kuna za energetsku obnovu’

Oporavak građevinskog sektora, najbolje opcije javnog i privatnog partnerstva te promocija svih uspješnih inicijativa koje se u branši provode, bile su teme konferencije Budućnost građevinskog sektora u organizaciji Poslovnog dnevnika, jučer u Zagrebu.

“Želimo progovoriti o temama koje muče ovaj sektor koji se, premda je i više nego značajan za gospodarski rast i povlačenje sredstava iz EU fondova, također suočava s problemom nedostatka radne snage. Zato ove teme traže našu pozornost”, istaknuo je glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.

Važno je govoriti o promjenama i angažirati se u građevinskom sektoru, smatra Predrag Štromar, ministar graditeljstva i prostornog uređenja. Prije same konferencije novinarima je poručio kako mu je kao ministru glavni cilj da se povećaju plaće i da se u Hrvatsku vrate oni koji su otišli, a potom je poručio poslodavcima: “Ponudite radniku onoliko novca koliko je dovoljno da ovdje dobro živi, a mi ćemo pripremiti uvjete”. Ministarstvo je, veli Štromar, naišlo na podršku pri uvođenju digitalizacije u sustav izdavanja dozvola, a zainteresirane i dalje poziva na daljnji dijalog i ostvarivanje zajedničkog cilja. “A to je da nam sutra bude bolje, da budemo konkurentniji te da mladi imaju više mogućnosti”. Trenutačno se, kaže, gradi i obnavlja više od tisuću objekata, a Ministarstvo želi pomoći mladima da riješe stambeno pitanje te omogućiti domaćinstvima, bolnicama, vrtićima i javnim zgradama da uz pomoć fondova EU sudjeluju u energetskoj obnovi. Štromar je dodao da će u naredne četiri godine u energetsku obnovu uložiti više od pet milijardi kuna privatnog i javnog novca. Lani je, dodaje, Ministarstvo povuklo 60% više sredstava nego su planirali, a mjerama za mlade pomogli su, naveo je ministar, 13.500 mladih obitelji. “Cilj Ministarstva je do kraja godine doći do brojke od 20.000 obitelji”, najavio je.

Posebno je, kaže, ponosan na projekt sustava izdavanja građevinskih dozvola kojim državni biljezi i šalteri odlaze u povijest, čime se stvara brži, jeftiniji i efikasniji sustav. Daljnjim rastom i radom, ali i digitalizacijom Hrvatska će, smatra Štromar, biti bolja i na Doing Business ljestvici. “Moramo biti spremni ići i mijenjati se nabolje, okaniti se birokratiziranosti sustava, izboriti za daljnji razvoj investicija, poticati stanogradnju i korištenje stambenih kredita. Budućnost građevinskog sektora tema je od iznimne važnosti”, istaknuo je Štromar.