Privremeni izlazak iz sustava Schengena, koji su nakon Njemačke uvele Austrija i Slovenija, te strože kontrole koje uvodi i Hrvatska, uz Makedoniju, koja je privremeno zatvorila granicu s Grčkom, razlozi su novih napetosti među hrvatskim cestovnim prijevoznicima, koji strahuju od udara na poslovanje i gubitaka.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ne očekuju dramatične zastoje, no u cestovnom prijevozu iz Sektora za promet i veze predviđaju određeno  usporavanje, posebice na granici sa Srbijom. Nova situacija, međutim, otvorit će hitne pregovore između kupaca roba i prijevoznika po pitanju novih cjenika transportnih usluga. U proteklom razdoblju niskih cijena goriva prijevoznici su, kako iz vlastitog iskustva objašnjava vlasnik Orbica, najvećeg europskog distributera roba široke potrošnje, Branko Roglić, profitirali, a sada bi im danak mogli uzeti novi troškovi zbog usporenog prometa roba. Roglić je, kao i većina gospodarstvenika u ovoj temi, blago pesimističan jer očekuje nešto otežaniji promet robe.

No, u ovom trenutku teško je, kaže, kvantificirati negativne učinke. Njegova tvrtka radi u 18 zemalja članica EU, plus Ukrajina, s prometom koji se u ovoj godini planira u iznosu od oko 1,7 milijardi eura, a predviđa da će se režim pojačanih kontrola osjetiti ne samo među članicama zapadnog dijela Europe, nego i u središnjem i istočnom dijelu. Veliki troškovni udar u poslovanju njegove grupacije ipak ne očekuje. Dosadašnju razliku nastalu zbog pada cijena goriva u Orbicu nisu osjetili kroz smanjenje cijene prijevoza. Drugim riječima, pozitivni efekt zadržavali su njihovi prijevoznici, pa se sad i očekuje da oni više 'povuku'. "Mi smo kupci, a snosit ćemo troškove ako se oni povećaju. Moguće je da će prijevoznici zatražiti povećanje cijene jer će put biti dulji nego dosad, što onda utječe na dnevnice vozača. S druge strane, govorivo je sve jeftnije, pa se dio novog troška time može kompenzirati", kaže Roglić, dodajući da će se prve kalkulacije znati za nekoliko tjedana.

Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika, pak, očekuje znatnije usporavanje prometa roba i kamionskog prijevoza od onog koji je uslijedilo nakon što je Njemačka prva uvela privremenu suspenziju schengenskog režima, i to skretanjem vozila u jednu traku na granici s Austrijom. Njezin predsjednik Dragutin Kranjčec ističe da se prijevoznici ne mogu pripremiti kako bi umanjili štete jer nemaju alternativu. "Moraju se prilagoditi novom privremenom režimu, a zna se koliko vozač mora provesti za volanom. Svako usporavanje umanjuje limitirano vrijeme vožnje samim time što se preveze manji broj kilometara, što je baza i za financijske rezultate i znači gubitke. No, manji subjekti su ipak fleksibilniji, pa možemo računati s time da će najviše biti opterećeni oni najjači", kaže Kranjčec.

U Atlantic grupi ne očekuju da će im novi režim uzrokovati znatnije poremećaje u poslovanju. Strože kontrole na granici, kažu, odnose se prije svega na promet ljudi. No, uz pretpostavku da situacija potraje, moguć je rast troškova i do 10 posto za prijevoz tereta, smatra predsjednik Uprave transportno-špediterske tvrtke Primaco Petar Šimić. "Moguće je tada i da se promijene tokovi roba, pa da, primjerice, neke robe više ne idu iz Grčke i Turske, već iz Španjolske i Portugala", kaže. U djelatnosti prijevoza i skladištenja radi oko 60 tisuća zaposlenika u oko 4 tisuće subjekata, od ulaska u EU bilježi rast. Novi režim već su mnogi od njih osjetili, no, to je, tvrdi potpredsjednik Udruge cestovnih prijevoznika Darko Vukadinović, kap u moru u odnosu na troškovni udar i gubitke koji se očekuju.

I sam akter u ovom biznisu, Vukadinović potvrđuje da je već primjetno usporen promet između Austrije i Njemačke, a nove restrikcije, ovisno o trajanju i režimu, smatra, utjecat će na obrtaj vozila. "Ipak, ne očekujemo da će se troškovi prebaciti na direktne kupce, što znači da će teret u najvećem dijelu snositi sami prijevoznici koji će bilježiti gubitke. Pogotovo je to problematično za hrvatske prijevoznike, koji poteškoće mogu očekivati u segmentu prijevoza za treće zemlje i u bilaternome prijevozu, a najviše u prometu sa zapadnom Europom", kaže Vukadinović.  

O konkretnom iznosu mogućih gubitaka poduzetnicima je još rano govoriti. Oni će ovisiti o više faktora, u prvom redu o duljini zadržavanja prilikom prelaska granice, intenzitetu postroženih kontrola i trajanju restrikcija. Zanimljivo je i da su u međuvremenu propale inicijative dijela njemačkih prijevoznika da se to nekako ublaži. Okupljanje predstavnika ove branše iz više zemalja nije, naime, donijelo rezultate. Riječ je o inicijativi poslodavaca koji su htjeli upravo zbog čestih kontrola na cestama EU koje su izazvane situacijom s migirantima zatražiti neku vrste tolerantnosti prema vozačima jer zbog kontrola oni gube određeni broj sati. Nije, međutim, bilo suglasnosti i zajedništva u EU da se to na neki način ublaži.