Saborski zastupnik HDZ-a Ivan Šuker ustvrdio je danas kako je Vlada prijedlogom rebalansa proračuna prešutno priznala da dosad nije napravila ništa, a za najavljene mjere za smanjenje deficita proračuna rekao je da su "ništa".

"Vlada je danas prešutno priznala kako nije napravila ništa u protekle dvije godine i nalazimo se na deficitu od 20-tak milijardi, koliki nikada nije bio u Hrvatskoj", rekao je Šuker.

Predložene su mjere za smanjenje deficita, po njegovim riječima, "u stvari ništa". "Čovjek naprosto ne može komentirati jer to je samo na tragu onoga što oni rade već dvije godine, a ne rade ništa", kazao je Šuker novinarima u Saboru.

Ono što se događa na prihodovnoj strani mu je, kaže, naprosto smiješno. "A rashodovna strana – govoriti da će se smanjiti ovdje ili ondje, treba pogledati koliko im je ostalo iz prošle godine neplaćenih računa", kazao je Šuker.

Predstojeći rebalans proračuna nije, ističe, posljedica neke strukturne reforme, nije posljedica nečega što je Vlada promijenila, a to će vjerojatno prepoznati i Europska komisija.

Interesantno mu je, kaže, kako vladajući misle novu rashodovnu stranu uklopiti u Zakon o fiskalnoj odgovornosti. "Ovo što uzimaju iz II. mirovinskog stupa, to je obaveza u nekoj budućnosti, a prema metodologiji ESO 2010. i prema novom Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, to se naprosto mora prikazati", rekao je Šuker.

Vladajući, kaže, uzimaju novce koje će netko u budućnosti dobivati. "To je u budućnosti opet nekakav trošak, nije čisti prihod, to je jednokratni prihod", istaknuo je.

Na pitanje o najavi uzimanja dobiti javnih poduzeća Šuker je podsjetio kako su strateški program aktualne Vlade za gospodarski oporavak bile investicije koje će nositi javna poduzeća.

"To su rekli na početku, pa su odustali od toga, pa su ponovno rekli 2013. i sada po treći puta odustaju od toga. Ako prodaju CO, pitanje je što će biti s Inom, ne znam koje je to poduzeće koje bi moglo uplatiti značajnija sredstva u proračun osim HEP-a ako bude dobra hidrološka godina", rekao je Šuker.

Vlada, ocijenio je, u izbornu godinu ulazi bez provedenih reformi. "Ono što je najveći problem – prošle godine je ostalo puno toga neplaćenog iz proračuna, to se treba platiti ove godine i pitanje je što će biti s javnim financijama", kazao je.

Za Laburista Dragutina Lesara najavljeno oduzimanje dijela dobiti iz državnih tvrtki znači smanjenje investicijskog potencijala. "Ako doista žele da javna poduzeća ostvare investicije u ovoj godini od 12,4 milijarde, kao što je to jučer bilo rečeno, uzimanje njihove dobiti znači smanjenje investicijskog potencijala, a kod kreditnog zaduženja veću kamatu za te iste kredite koje će javna poduzeća očito morati uzeti. To je najgora mjera koju misle napraviti", ustvrdio je Lesar.

Šef Laburista komentirao je i prebacivanje mirovina po posebnim uvjetima iz II. u I. stup podsjećajući kako je prilikom nastajanja II. mirovinskog stupa bilo planirano da je on samo za starosne mirovine.

"Na prijevaru su u njega naknadno uvučeni i oni korisnici osiguranja koji mirovine stječu po posebnim propisima i do današnjeg dana njima mirovine iz drugog stupa prilikom odlaska u mirovinu nisu isplaćivane ni obračunavate, nego je njihov uplaćeni doprinos u trenutku odlaska u mirovinu bio povučen u generacijsku solidarnost", rekao je.

Razlog zašto su to napravili je veća količina novca u drugom stupu da bi bankari i financijski sektor imali što veću masu za manipuliranje. "Predložena mjera znači da će, ne čekajući pojedinačni odlazak u mirovinu, sve osiguranike koji u mirovinu idu po posebnim propisima istog trenutka izvući iz drugog stupa i prebaciti samo u generacijsku solidarnost", rekao je.

Na visine njihovih mirovina, ističe, taj manevar neće utjecati, kao što ni dosad nije bilo utjecaja jer nisu dobivali mirovine iz drugog stupa. "Problem je u tome da ljudi nemaju te informacije, emotivno reagiraju i kažu 'to je naš novac', što je točno, to je vaš novac, ali vi s time niste mogli ni dosad raspolagati", ističe Lesar.

Također je bitno to što su 2/3 novca mirovinski fondovi uložili u državne obveznice. "Hoće li Vlada samo povući te obveznice iz mirovinskih fondova, tehnički način operacije vjerojatno nije još objašnjen", kaže Lesar.