Makroekonomski pokazatelji u prvom polugodištu 2014. ukazuju na nastavak recesijskih kretanja, s druge strane određeni visokofrekventni pokazatelji pokazuju na određenu promjenu trenda u gospodarskoj aktivnosti, bude nadu u oporavak, tako da se nadamo da je to ipak neko svjetlo na kraju tunela, poručio je danas zamjenik ministra financija Igor Rađenović podnoseći Hrvatskom saboru polugodišnje izvješće o izvršenju državnoga proračuna. U prvom polugodištu ukupni prihodi državnog proračuna ostvareni su u iznosu od 55,9 milijardi kuna i bili su 6,9 posto veći nego u istom razdoblju lani. Ukupni rashodi iznosili su 63,9 milijardi kuna, što je 48,9 posto posto planiranih rashoda. U odnosu na isto razdoblje 2013., rashodi su povećani za 138,5 milijuna kuna ili 0,2 posto.

U prvom polugodištu manjak proračuna konsolidirane opće države iznosio je 6,7 milijardi kuna ili dva posto BDP-a, a manjak državnog proračuna iznosio je osam milijardi kuna ili 2,4 posto BDP-a, što je 3,4 milijarde kuna manje nego lani u istom razdoblju.

BDP u prvom tromjesečju realno je bio smanjen za 0,4 posto, u drugom za 0,8 posto. Državna potražnja pala je u prvom polugodištu za 1,9 posto, potrošnja kućanstava za 0,5 posto.

– Prihodi su podbacili u odnosu na planirano i između ostalog i zbog toga će Vlada pred Sabor doći s rebalansom proračuna gdje ćemo nastojati da rashode održimo na razini planiranog, a što se tiče prihoda morat ćemo priznati stvarnost da su oni nešto slabiji od ostvarenja – pojašnjava Rađenović te dodaje da su u tijeku završni dogovori oko rebalansa proračuna koji bi se idući četvrtak trebao naći pred Vladom, a u studenom pred Saborom. Ukazao je na problem servisiranja javnog duga.

– Hoćemo li javni dug servisirati na način da pronađemo nove izvore prihoda ili ćemo nastaviti sa zaduživanjem? Mi direktno govorimo o monetizaciji autocesta i svim drugim aspektima i mogućnostima da dakle izađemo iz tog Damoklovog mača koji je nad nama. Da li je put daljnjeg zaduživanja dobra perspektiva? To je jedno pitanje. Drugo pitanje je možda još teže, da li je on moguća perspektiva? – pita se zamjenik ministra financija.

HDZ-ov Franjo Lucić vjeruje da će deficit do kraja godine dogurati do 20 milijardi kuna.

– Vladin mandat je pri kraju, a za državu niste učinili ništa – optužuje Lucić.

Njegov stranački kolega Ivan Šuker također nudi crne prognoze.

– Zbog krive procjene, zbog pogrešne politike, zbog neizdrživog porasta poreznog opterećenja, zbog neprovođenja strukturnih reformi, zbog rekorda javnog duga nažalost moram reći što sam mislio da nikada neću, ako se ništa ne učini Hrvatska će nažalost 2015. biti u predstečajnoj nagodbi – predviđa Šuker.

Odgovara mu SDP-ov Ivo Jelušić.

– Dobar dio rasprave ili argumentacije kolege Šukera svodi se na onu narodnu "Držite lopova" jer lopov u onom metežu nakon što je pokrao viče držite lopova kako se ne bi vidjelo da je on to napravio. Dakle probat ću argumentirati sljedećim, prigovarate ovoj Vladi da je uvela porez za TK usluge, pa vi zaboravljate da je to uvela vaša vlada. Taj porez ste vi uveli. Zahvatila vas je totalna amnezija, vi ste sve zaboravili i sada drugom prigovarate ono što ste vi radili – odgovorio je Jelušić Šukeru.

Osvrnuo se Šuker i na izdvajanje HZZO-a iz državne riznice.

– Riznica je jedan od najkapitalnijih projekata u reformi državne uprave, htio to netko ili ne htio priznati. Riznica vam nudi da na najbolji i najkvalitetniji način upravljate sa novcima poreznih obveznika. Što ćete vi sada dobiti ako se zdravstvo izvuče iz riznice? Dobit ćete, netko će dobiti priliku da upravlja sa 23, 24 milijarde kuna. To izdvajanje iz riznice vas vuče u novi deficit od 3 milijarde kuna – sumnja Šuker te zaključuje kako "ovaj proračun nije rezultat struke i Ministarstva financija, nego rezultat političkog pritiska i kad je rezultat političkog pritiska, onda imate ovo što imate".

Bivši ministar financija Slavko Linić kritizirao je "nerealna predviđanja u proračunu vezana za makroekonomska kretanja, ali i neefikasnost Vlade".

– Neefikasnost i nerad Vlade je najveći problem zašto nama makroekonomska kretanja se ne ostvaruju. Dovoljno je da pogledate procjene zbog čega pada društveni brutoproizvod pa ćete vidjeti najvećim dijelom iz razloga što se ne ostvaruje rast u trajni kapital, nema investicija. A kada promatramo Vladin proračun onda ćete vidjeti da su u biti veliki udio u ulaganju u trajni kapital upravo imale državne investicije, državne investicije – kaže Linić te dodaje da tih investicija i dalje nema.

– Od siječnja ove godine mi ne znamo što je sa željeznicom, što je sa teretnim prijevozom u željeznici, pa su to razlozi da ništa nije učinjeno na restrukturiranju firme koja je neefikasna, prevelik broj zaposlenih, prevelika radnička prava po ugovorima itd., itd. Ništa nije riješeno, 10. mjesec ističe. Ništa nije riješeno. Što to znači? To je trošak koji ćemo mi imati – dodaje Linić te se pita što je s analizom o događajima u privatnom sektoru.

– Privatni sektor je previše ulagao u nekretninski biznis. Da li se razdužio? Pa dajmo onda ocjenu što je sa stečajnim postupcima, što je sa predstečajnim postupcima, što je sa Zakonom o financijskom poslovanju, rokovima plaćanja i onda ćemo polako vidjeti da jednostavno nakon tri godine još uvijek imamo ogroman problem – nabraja Linić te zaključuje da privatni sektor nije razdužen, bankarski sektor još uvijek ima prevelika potraživanja, ne učestvuje aktivno u razduženju privatnog sektora pa se zato privatni sektor ni ne može zadužiti i krenuti u nove projekte.