Travanjsko izvješće državnih statističara o deficitu i dugu opće države potvrdilo je ostvarenje suficita proračuna u 2017., kao i nastavak silazne putanje razine javnog duga mjerena udjelom u BDP-u. Prema metodologiji europskog sustava nacionalnih računa, Hrvatska je prvi put imala suficit, i to 2,75 milijardi kuna ili 0,8% BDP-a, dok je razina državnog duga od 78% BDP-a najniža ostvarena od 2012. Povoljna fiskalna kretanja predviđaju se i za ovu godinu, a kako kaže ministar financija Zdravko Marić, uz racionalno trošenje proračunskih sredstava višak prihoda iskoristit će se za smanjivanje duga i potom novi krug poreznog rasterećenja.

O detaljima zasad ne želi, ali naglasak će biti na tzv. izravnim porezima, prije svega porezu na dobit. I potpredsjednica Vlade Martina Dalić misli da u rezanju poreznih nameta fokus treba biti na onima koji pridonose konkurentnosti, odnosno smanjenju troška poduzetnicima. No, konačnoj odluci, kaže Marić, prethodit će sveobuhvatne analize. Do ljeta bi tako novi paket poreznih promjena trebao biti mnogo jasniji, a izgledno je da će rasterećenja biti i za građane i za gospodarstvenike. U Planu konvergencije koji Vlada, zajedno s Nacionalnim programom reformi (NRP) do kraja mjeseca treba proslijediti Europskoj komisiji, pokazat će se proračunski okviri za iduće tri godine. Ipak, za gospodarski rast izazovniji je program reformi. To se iz godine u godinu pokazuje u kritikama EK zbog slabe provedbe zacrtanih mjera.