Prvi čovjek hrvatskih državnih financija, barem u javnim istupima, ne odustaje od zacrtanih proračunskih planova iako je deficit u pola godine premašio cjelogodišnji plan za čak 1,2 milijarde kuna.

Prema ministru Slavku Liniću, Vlada ostaje pri zacrtanom proračunskom deficitu od 3 posto BDP-a iako je on već sada na 3,3 posto. Vratiti se u zadane okvire značilo bi da u drugoj polovici godine državna blagajna ostvari suficit, i to u iznosu 1,2 milijarde. Nakon 11,4 milijarde kuna manjka ostvarenih u prvih šest mjeseci zvuči kao nemoguća misija, čak i ako se ima na umu da je u tom manjku nešto više od 3 milijarde kuna jednokratnog troška lipanjske "sanacije" dugova zdravstva. Taj dojam nije promijenilo ni Linićevo uvjerenje da se tri milijarde kuna potrošene na podmirenje (dijela) obveza zdravstva u drugom dijelu mogu nadoknaditi (još) žešćim utjerivanjem poreznih dugova.

Od ukupno 46 milijardi, oko 22 milijarde duga se pripisuje živim, aktivnim poreznim obveznicima, a Linić očito vjeruje da bi se već do kraja godine od njih moglo naplatiti 15-ak posto. Sve u svemu, i dalje se glavnina energije troši na prihodnoj strani i ispada da se najveće nade u sferi fiskalne konsolidacije 2013. polažu u direktoricu Porezne uprave Nadu Čavlović Smiljanec. Problem je, međutim, što su proračunski problemi dublji i veći od spomenute tri milijarde kuna sanacijskog troška. Uz slabiju dinamiku punjenja na pojedinim značajnim prihodnim stavkama, i ključni tekući rashodi, poput mirovina i plaća, ponovno idu u smjeru probijanja plana. Tako se procjenjuje da je jaz u odnosu na planirani deficit gotovo dvostruko veći od onoga koji bi se trebao riješiti udarničkim radom poreznika. 

Smjernice opet kasne
U preostalim mjesecima to se čini izvedivim samo na način da u Vladi u nekom trenutku kažu da npr. dvije milijarde kuna za ovo ili ono – nema. No, to baš i nije vjerojatno, a i premijer Zoran Milanović iz Umaga je poručio kako hrvatska vlada ide "srednjim putem" jer njezini građani ne prihvaćaju radikalne mjere. Da se Vlada držala propisanih rokova za pojedine korake u planiranju proračuna, već prije mjesec i pol imali bismo trogodišnje smjernice iz kojih bi se možda dali naslutiti potezi koje uskoro namjerava povući, no čini se da će se s tim i ove godine kasniti. Zasad tako ostaje tek pratiti kako se stvari kreću uz postojeće politike i mjere. Jedan od značajnijih podbačaja na proračunskim prihodima koji je posve je izgledan je kod poreza na dobit. U šest mjeseci tog je poreza ubrano čak trećinu ili 1,5 milijardi kuna manje nego lani. U Ministarstvu financija to objašnjavaju efektom neoporezivanja dobiti koja se reinvestira kroz povećanje kapitala. No, unatoč toj olakšici za cijelu je 2013. planom proračuna na toj stavci predviđeno smanjenje za samo 415 milijuna kuna. A u planiranju se očito podcijenio i utjecaj smanjenja porezne osnovice po osnovi pada dobiti poslovnog sektora. Kombinacija jednog i drugog do kraja bi godine tu stavku mogla učiniti kratkom za blizu dvije milijarde kuna. 

Pad doprinosa
U proračunu, pak, i kod socijalnih doprinosa stvari zasad idu ka podbačaju prihoda, iako se bazni učinak smanjenja zdravstvenih doprinosa iz lanjskog svibnja potrošio pa će u drugom dijelu godine i međugodišnji pad zdravstvenih doprinosa biti manji od 10,8 posto iz prvih šest mjeseci. Ipak, u pola godine u državnu se blagajnu slilo milijardu kuna manje doprinosa, a kako je za cijelu 2013. planirano smanjenje za samo 211 milijuna kuna, malo je vjerojatno da će se u ostatku godine ubrati 800 milijuna kuna više nego drugoj polovici 2012. Konačno, zbog ukupne gospodarske aktivnosti i stanja na tržištu rada blagi pad (0,5 posto) u prvom dijelu godine bilježe i mirovinski doprinosi. 

Lošiji dani za PDV
Čak dvije trećine od 30 milijardi kuna poreznih prihoda do kraja lipnja donio je PDV. Uz ukidanje nulte stope s početkom 2013. te uvođenje fiskalizacije, u usporedbama s prošlom godinom porast je dijelom i posljedica baznog učinka podizanja opće stope (u lanjskom ožujku). U konačnici se u prvih šest mjeseci u proračun slilo 1,4 milijardu kuna ili 7,5 posto više PDV-a nego lani. To je nešto bolja dinamika u odnosu na godišnji plan (+2,3 milijarde kuna), no u slučaju PDV-a u drugom bi polugodištu mogli prevladati nepovoljni čimbenici. Osim što je za turističke sezone realno očekivati izraženiji (za proračun nepovoljan) utjecaj sniženja stope PDV-a za ugostiteljstvo i turizam na 10 posto, s ulaskom u Europsku uniju treba računati i s efektom drugačijeg vremenskog rasporeda u naplati PDV-a. Dio prihoda od PDV-a koji se naplaćivao pri uvozu u roku 8-10 dana, od srpnja se naplaćuje u dužem razdoblju, što će državnu blagajnu u ostatku godine prikratiti za stotine milijuna kuna.  Istodobno, na rashodnoj strani proračuna ulaskom u EU za Hrvatsku počinju i obveze uplata novca u proračun Unije, zbog čega su za drugo polugodište predviđeni izdaci oko 1,8 milijardi kuna.

Za razliku od tog planiranog izdatka, na stavci plaća proračunskih korisnika plan i ostvarenje su u povelikom raskoraku. Od proračunom predviđenih 1,7 milijardi kuna ovogodišnjeg smanjenja rashoda za zaposlene, u pola godine ostvareno je samo 365 milijuna. I ministar Linić priznao je prošli tjedan da se plan ušteda neće ostvariti u cijelosti, mada će  efekt 3-postotnog smanjenja plaća u drugom polugodištu biti veći (u prvom je bilo samo jedno tromjesečje primjene) a velike nade polaže i u uštede kroz zahvaćanje sve većeg broja institucija centralnim obračunom plaća. Uza sve, kod mirovina se u prvom polugodištu potvrdilo da je pri planiranju proračuna podcijenjen trošak  indeksacije mirovina koja je uvelike pridonijela povećanju tih izdataka za gotovo pola milijarde kuna. Indeksacije su, k tome predviđene dvaput godišnje. Hoće li je biti najesen? 

• -1,5 mlrd. kuna već na polugodištu zaostaje prihod od poreza na dobit za lanjskim, a za cijelu 2013. plan je bio smanjenje za samo 415 milijuna
• +1,4 mlrd. kuna veći su zasad prihodi od PDV-a (plan za 2013. je +2,3 mlrd.), no tek slijede učinci niže stope za turizam, kao i pomaka u naplati PDV-a pri uvozu (EU)
• +464 mil. kuna veći su polugodišnji izdaci za mirovine, što u prvom redu odražava trošak indeksacije mirovina koji je u planu proračuna podcijenjen
• +461 mil. kuna veći su od lanjskih polugodišnji troškovi plaćanja kamata, no financijski rashodi zasad ne iskaču iz planskih brojki (planirano je povećanje za 1,2 mlrd. kuna)
• -365 mil. kuna dosad su ostvarene uštede na rashodima za zaposlene, što je daleko od 1,7 mlrd. kuna planirana smanjenja tih izdataka (bez zdravstva)