Fina je danas reagirala na izjavu suca Trgovačkog suda u Zagrebu  Mislava Kolakušića koji je ustvrdio da ta institucija nije postupila po rješenju suda, te prema njemu nije sudu dostavila Dalekovodov spis u tom predstečajnom predmetu.

Fina tvrdi da to nije točno, a u njezinom reagiranju na internetskoj stranici poziva se na nekoliko stvari. Prva je da je Dalekovod, uz svoj prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe, 26. travnja sudu dostavio svu dokumentaciju koju je bio po zakonu dužan dostaviti u papirnatom obliku, a koju je dužniku iz spisa predala Fina. Cijeli spis je dostupan svima u svako doba u elektroničkom obliku na Fininoj stranici, podsjeća Fina na transparentnost postupka, te navodi da je po rješenju suda čak telefonski kontaktirala suca, pa je čak i zapisničarka obaviještena o tome da se spis nalazi na Fininoj internetskoj stranici u cijelosti.

Fina nadalje navodi da će, ako je potrebno bilo što još dostaviti u papirnatom obliku sudu, to i učiniti. O istome je, navodi Fina, Dalekovodovo nagodbeno vijeće pismenim dopisom obavijestilo sud.  I dok Fina zaključuje da se u cijelosti drži zakona prilikom vođenja postupaka predstečajne nagodbe, na posve neočekivani način otvorilo se pitanje za samog suca u odnosu na Zakon o parničnom postupku. Pravnici tvrde, a među njima i odvjetnik Mićo Ljubenko, da je sudac Kolakušić pogriješio kad je dao uputu Dalekovodu da on nema pravo žalbe na odluku o zastoju postupka. To rješenje suca Kolakušića danas je u 13 sati i 47 minuta objavila Financijska agencija, a na stranici Trgovačkog suda u Zagrebu nije objavljeno.

Riječ je o rješenju o zastoju kojeg je Kolakušić, pored onog o odgodi ročišta za predstečajnu nagodbu Dalekovoda, donio istog dana –  22. srpnja, navodeći da na kraju nije dozvoljena žalba Dalekovoda. Sudac je pozvao na članak 278. Zakona o parničnom postupku kojim se utvrđuje kao jedno generalno pravilo da protiv odluka kojim sud upravlja postupkom nije dopuštena žalba. No, pravnici tvrde, a isto tako i Ljubenko, da Zakon o parničnom postupku ima tzv. specijalnu odredbu koja upravo regulira što to vrijedi kada se donosi odluka o zastoju. Tako u članku 215.a  ZPP-a piše da se kod zastoja primjenjuju pravila o prekidu postupka, a ta pravila iz članka 218. ZPP-a nedvojbeno govore o pravu žalbe. Zanimljivo je da isto stoji u 23. izdanju knjige o ZPP-u autora akademika Siniše Trive i profesora Mihajla Dike, pa se tako objašnjava kako žalba na rješenje o zastoju nema tzv. suspenzivnost. To bi u konkretnom slučaju značilo da prvostupanjski sud ima pravo biti u zastoju, ali da prepušta pravo višem sudu da odluči o zastoju. Na potezu je Dalekovod koji navodno nije vezan uputom suda, nego se može žaliti Visokom  trgovačkom sudu.