Predsjednik Vrhovnoga suda Branko Hrvatin rekao je u petak na zboru Udruge hrvatskih sudaca u Brelima kako se ne smije reći da u sudstvu ništa nije učinjeno jer se trend smanjivanja neriješenih predmeta nastavlja pa je u posljednjih 25 godina najmanje neriješenih predmeta bilo na kraju kalendarske 2014. godine, od 11 do 15 posto.

"To nitko neće reći, ali krenuli smo s 1,7 milijuna neriješenih predmeta, dok 2014., ako izostavimo zemljišno-knjižne i registarske predmete, završavamo s 574.000 predmeta. To je broj koji nam daje vjeru da možemo jer smo to napravili svojim radom. Uz Poglavlje 23 zahtjevi su bili maksimalni, ulaganja minimalna, a pomak smo napravili mi", rekao je Hrvatin i dodao da u zadnjih deset godina – od svih zemalja Europske unije – Hrvatska više predmeta riješi nego što ih primi.

Ocijenio je da nitko drugi, primjerice u zdravstvu, prosvjeti, unutarnjim poslovima, izvozu, uvozu, nije postigao takav napredak koji kontinuirano iz godine u godinu raste. "Radite na tome da u ovoj situaciji ukazujemo što nije dobro, da to ispravljamo u hodu, a onda da nastavimo prilagoditi određena rješenja o onome što se pokazalo dobrim ili lošim", zaključio je predsjednik Vrhovnog suda Hrvatin.

Predsjednik UHS-a Đuro Sessa, čiji je izvješće jednoglasno prihvaćeno na današnjem 24. zboru udruge na kojem je bilo 125 članova, rekao je u uvodnom govoru kako uvijek ima mjesta raditi na tome da suci budu čvršći i djelotvorniji nego što su sada, da je potrebno da se oslobode trke za jeftinom i trenutnom popularnošću te da u primjeni prava ne kalkuliraju. Pritom je istaknuo kako su predsjednici sudova prvi među jednakima. Dodao je da u svim pitanjima bitnim za ostvarivanje sudske samouprave svatko pridonosi autonomno i samostalno.

"O svemu tome treba razmisliti i nije ovaj zbor mjesto za rješavanje svih tih problema, ali je svakako mjesto da o tome počnemo razmišljati", rekao je Sessa. Podnoseći izvješće o radu za 2014., Sessa je istaknuo kako su aktivnosti udruge tijekom te godine bile koncentrirane na sve što se događalo u sudstvu. Podsjetio je da su imali tri upravna odbora na kojima su se bavili zakonodavnim aktivnostima ministarstva i Sabora te davali mišljenja i kritike.

Rekao je da je od mnogih stvari koje je udruga predložila malo toga prihvaćeno, ali i malo toga razmatrano.

Predsjednik Državnoga sudbenog vijeća (DSV) Željko Šarić rekao je gostujući na zboru kako je djelovanje DSV-a danas obilježeno opsežnim poslovima koji se odnose na organizacijske promjene u kojima sudovi nastaju i nestaju, spajaju se i razdvajaju, u kojima spisi putuju po Hrvatskoj, stranke traže svoje predmete, a suce se premješta trajno i privremeno i, ocijenio je, tome ne nazire kraj.

"Tako trajno labilno stanje u kojem smo već duže vrijeme zajedno s naslijeđenim nedostatcima ne pridonosi funkcionalnosti sudstva", ocijenio je Šarić. Istaknuo je kako je dužnost sudaca da sudovi budu na putu napretka ili barem relativne stabilnosti te da u javnosti vlada stereotip o pravosuđu i sudstvu kao najvećem problemu društva.

Na novinarsko pitanje koji su najveći problemi sudaca u Hrvatskoj Đuro Sessa je odgovorio da je to "zakonodavni stampedo" koji svaki dan od njih zahtijeva da proučavaju nove propise koji se donose "kao na tvorničkoj traci". Pritom je istaknuo da se ključni zakoni donose predugo te da suci imaju veliki broj predmeta u radu tako da ih ne mogu odrađivati onom brzinom koju od njih traže građani.

"Na kraju se u svakoj toj zakonodavnoj aktivnosti premalo vodi računa o posljedicama koje će takvi zakoni donijeti, a da se kasnije odgovornost za neefikasnost takvog sustava prebacuje na suce", izjavio je za Hinu Sessa, dodajući da "postoji opće nerazumijevanje društva o ulozi i poziciji sudaca", što smatra najvećim problemom.