Državni zavod za statistiku objavio je krajem kolovoza prvu procjenu važnijih ranih usjeva u 2021. godini, koja je obuhvatila izvješće o očekivanoj proizvodnji pšenice, ječma, zobi i uljane repice.

Podaci upućuju na smanjenje proizvodnje pojedinih kultura u odnosu na 2020. godinu, a budući da su i najavljene procjene uključivale znatno veći urod od onih koje su objavljene, konzultanti iz Smartera odlučili su kroz direktnu anketu kompanija koje su na tržištu žitarica i uljarica, analizirati proizvodnju i tržište.

Potvrđeno im je kako je ove godine sigurno požnjeveno između 1.050.000 i 1.100.000 tona pšenice, te da je prosječni ostvareni prinos bio između 7 i 8 tona po hektaru zasijane pšenice, što je povećanje u odnosu na ostvarenje u 2020. godini, odnosno povećanje od 24,4 posto u odnosu na objavljenu procjenu državnih statističara.

“Ovo je već druga godina kako je objavljen izrazito nizak prirod po hektaru pšenice (5,9 t/ha), a nama se čini da ovako objavljeni podaci mogu, u situaciji velike volatilnosti tržišta, izazvati značajne pomutnje i potencijalno donošenje krivih odluka kod poslovnih subjekata.

U trenutku kad globalno i dalje raste cijena pšenice, te kad postoji stvarna neravnoteža između ponude i potražnje, važno je koristiti podatke koji su bliži stvarnoj situaciji na tržištu”, smatraju u Smarteru.

Proizvođači pšenice su u ovoj godini za kilogram svog proizvoda dobili cijenu koja već dugo nije viđena, od čak 1,60 kuna za kilogram prosječno, gdje se kretala u Hrvatskoj od 1,15 kn/kg za stočnu pšenicu pa do čak 2,0 kn/kg za neke manje, pojedinačne kupnje pšenice, premium kvalitete, ustvrdili su konzultanti.

Rast globalnih cijena pšenice stvorio je tržišno okruženje koje će omogućiti ratarima relativno visoke zarade, unatoč tome što su rasli troškovi proizvodnje, a s obzirom na to da cijena pšenice na burzama i dalje raste najviše će profitirati hrvatski proizvođači i otkupljivači, koji imaju pšenicu na zalihama.