Tijekom posljednjih nekoliko godina postojao je stalni trend rasta bilateralne trgovine, popraćen povećanjem ukrajinskog izvoza u Hrvatsku i hrvatskog uvoza u Ukrajinu.

Konkretno, u 2019. promet između zemalja povećao se za 10% i iznosio je gotovo 90 milijuna dolara, naglašava Vasilj Kirilić, veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj koji u razgovoru za Poslovni dnevnik ističe važnost gospodarske suradnje dvije zemlje.

Iako ne želi govoriti o koristi kao takvoj veleposlanik ističe kako “u poslu uvijek postoji korist, ali istodobno bih želio naglasiti veliku važnost Hrvatske i njenog tržišnog kapaciteta za jačanje poslovne suradnje s ukrajinskom poslovnom zajednicom. Važna komponenta u ovom kontekstu trebala bi biti stvaranje zajedničkih ulaganja ili poslovna suradnja za ulazak na tržišta trećih zemalja, uključujući EU.

Pokretanje suradnje u listopadu 2019. između ukrajinske tvrtke DTEK i hrvatske nacionalne energetske tvrtke HEP na područjima trgovine energijom i provedbe zajedničkih projekata na inozemnim tržištima pokazuje učinkovitost pristupa koji sam spomenuo”.

Inače, od uspostave diplomatskih odnosa u veljači 1992., Ukrajina i Hrvatska razvijaju partnerstva i prijateljske odnose. Ali da ima puno nerealiziranog potencijala svjesni su i u Ukrajinskom veleposlanstvu.

“Izdvojio bih neka ključna, po mom mišljenju, područja širenja bilateralne poslovne suradnje.

Prvo je to agrobiznis. Ukrajina je širom svijeta poznata po svom poljoprivrednom potencijalu. Naš poljoprivredni sektor već radi prema pravilima EU. Stoga postoji širok prostor za obostrano korisnu suradnju s hrvatskim agrobiznisom.

Tu je još i IT sektor. Ukrajinski i hrvatski IT sektor aktivno se razvijaju, što otvara nove mogućnosti za suradnju. U tom kontekstu, želio bih primijetiti da su ukrajinske vlasti nedavno postigle značajan napredak u dijalogu s Europskom komisijom o stvaranju odgovarajućeg regulatornog okruženja i integraciji Ukrajine u europsko digitalno tržište.

Prilika je i brodogradnja. Prilike ukrajinske metalurške i brodogradnje te postojeće iskustvo suradnje s hrvatskim brodograditeljima predstavljaju značajan potencijal za proširenje suradnje. Naravno i turizam. Turistički potencijal Ukrajine i Hrvatske ima mnogo neiskorištenih mogućnosti za naše građane.

Pokretanje izravnih letova između naših glavnih gradova početkom listopada 2020. otvara nove mogućnosti za razvoj sveobuhvatne suradnje između Ukrajine i Hrvatske, uključujući intenziviranje poslovne aktivnosti i turističke razmjene. 4. prosinca ove godine, umjesto 2 leta tjedno, planirana su 3 leta, što je, naravno, dokaz velikog interesa poslovnih krugova”, kaže Kirilić.

Inače, Ukrajina se i gospodarski budi. “Nakon pada u 2014. i 2015., uzrokovanog ruskom okupacijom Autonomne Republike Krim i dijela Donbasa, gospodarstvo Ukrajine počelo je rasti. Reforme bez presedana pridonijele su brzoj makroekonomskoj stabilizaciji i postavile čvrste temelje za održivi rast.

Dakle, stvarni rast BDP-a na kraju 2019. bio je 3,3%. Kriza s koronavirusom usporila je gospodarski razvoj Ukrajine. Prema Svjetskoj banci, očekuje se da će se BDP u Ukrajini smanjiti za 5,5% u 2020. i za 1,5% u 2021. godini. Istodobno, prema stručnjacima Svjetske banke, ukrajinsko je gospodarstvo u koronsku krizu ušlo jače i bolje pripremljeno zbog razborite monetarne i fiskalne politike prethodnih godina”, ističe Kirilić.