Izmjenjeni Zakon o kaznenom postupku prema kojem državno odvjetništvo za najviše dva i pol mjeseca od završetka istrage mora podignuti optužnicu ili odustati od kaznenog 'progona' okrivljenika sutra će stupiti na snagu.

To je tek jedna u nizu predviđenih izmjena ZKP-a koje je Ministarstvo pravosuđa izradilo nakon što je Ustavni sud u srpnju djelomično ili u cijelosti ukinuo 43 odredbe tog zakona, kako bi se oštećenicima i okrivljenicima osigurala viša razina pravne zaštite, a tužiteljstvu učinkovitiji alati za rad.

Izmjenjeni zakon propisuje da državno odvjetništvo mora u roku od 15 dana optužiti okrivljenika ili odustati od kaznenog progona, dok u složenim predmetima taj rok iznosi 30 dana. Rokovi mogu biti produljeni za 15 dana, odnosno 30 dana u složenim predmetima. Glavni državni odvjetnik u iznimnim slučajevima rokove za podizanje optužnice može produljiti za dodatnih 15 dana, tako da optužnica mora biti podignuta za najviše dva i pol mjeseca od završetka istrage.

U zakon je ugrađen i "osigurač" po kojem će se postupak moći ponoviti na temelju stegovnog postupka protiv državnog odvjetnika koji nije podigao optužnicu.

U više antikorupcijskih istraga odvjetnici su upozoravali da je tužiteljstvo "probijalo rokove" za podizanje optužnica, odnosno da ih nije podnosilo u zakonom predviđenom roku.

Kazneni postupak u buduće će započinjati pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage ili potvrđivanjem optužnice, a ne podnošenjem kaznene prijave. Ustavni sud je, naime, ukazao na manjkavost rješenja po kojem kazneni progon počinje podnošenjem kaznene prijave jer to ne znači da je kazneno djelo zaista i počinjeno.

Novim izmjenama ZKP-a, koji je stupio na snagu 2008. kao snažan državnoodvjetnički alat u borbi protiv korupcije, ali je postao i meta brojnih kritičara, predviđeno je da bi istraga trebala završiti za šest mjeseci. Ako ne završi u tom roku državni odvjetnik je dužan izvijestiti višeg državnog odvjetnika koji mora "poduzeti mjere" da se istraga okonča. U složenim predmetima rok se može produljiti za još šest mjeseci, a glavni državni odvjetnik u najsloženijim predmetima istragu može produljiti za 12 mjeseci.

Istraga se može provesti za nedjela za koja je propisana kazna zatvora veća od pet godina, dok je obavezna za nedjela koja se kažnjavaju s više od 15 godina te u postupku protiv neubrojivih.

Kaznena prijava mora biti riješena u roku od šest mjeseci

Osim promjena vezanih uz odluku Ustavnog suda, izmjenama su poboljšana ili ispravljena postojeća zakonska rješenja iz 2008., unesene međunarodne obveze koje su u međuvremenu nastale te je ojačana zaštita žrtava kaznenih djela, posebice prava djece u kaznenim postupcima.

Prijedlogom je regulirano da se kaznena prijava mora riješiti u roku od šest mjeseci, za razliku od dosadašnjeg roka koji je bio samo deklarativne naravi.

Žrtva i oštećenik dva mjeseca nakon podnošenja prijave imaju pravo zatražiti obavijest o tome što je poduzeto po njihovoj prijavi. Ako se prijava ne riješi u roku od šest mjeseci podnositelj prijave, oštećenik i žrtva mogu podnijeti pritužbu zbog odugovlačenja postupka, a okrivljenik zbog povrede prava obrane.

Izmjenama je uređeno i da okrivljenik te branitelj imaju pravo uvida u spis u ranijoj fazi postupka, odnosno čim je okrivljenik ispitan ili mu je dostavljeno rješenje o istrazi.

Zakonom se uvodi i sudska zaštita za alate kojima se zadire u ljudska prava, kao što su posebne dokazne radnje i tjelesni pregled, dok će za provjeru telekomunikacijskih kontakata biti potreban sudski nalog.

Predviđena je i mogućnost osnivanja posebnih odjela za istraživanje imovinske koristi, u koje prema zahtjevu državnog odvjetništva mogu biti upućeni službenici MUP-a i Ministarstva financija. Radom u tim odjelima upravljat će državno odvjetništvo koje istražiteljima može davati naloge i upute. Očekuje se da će to doprinijeti učinkovitosti tužiteljstva u otkrivanju i oduzimanju nezakonite imovinske koristi.

Okrivljenicima je uvedeno posebno pravo na primjereno vrijeme za pripremu obrane. Prema prijedlogu snimat će se svako, a ne samo prvo ispitivanje okrivljenika u tužiteljstvu i to će, umjesto transkripta, biti dokaz na sudu.

No, izmjenama se omogućuje i da se okrivljenicima koji su imali branitelja po službenoj dužnosti jer ga sami nisu mogli platiti, naknadno naplati taj trošak ako se utvrdi da ipak imaju novca.

Predviđeno je i da će iskazi koje daju žrtve obiteljskog nasilja biti korišten kao dokaz čak i ako se naknadno pozovu na blagodat nesvjedočenja protiv članova obitelji.

Također je predviđeno da se protiv pravomoćne presude donesene na temelju postojećeg ZKP-a, koja se u odlučujućoj mjeri temelji na ukinutim odredbama može podnijeti zahtijev za obnovu postupka u roku od godinu dana od stupanja na snagu zakona, odnosno primitka nepravomoćne presude.