Čak 75,7% studenata, ili tri od njih četiri, planira raditi neki studentski posao tijekom ove akademske godine. Većina očekuje satnicu veću od 25 kuna, a preferencije generalno vezuju uz rad kod tržišnih lidera. Istodobno se pokazuje i da tek 13,9% anketiranih još nije razmišljalo o studentskom poslu.  To su glavni rezultati online istraživanja koje je provedeno u drugoj polovici rujna na uzorku od 1012 studenata na području cijele Hrvatske.

Organizator je portal za povremene i privremene poslove danasradim.hr, inače lansiran od strane istoimene tvrtke u vlasništvu poduzetnice Maje Bogović. Cilj je bio saznati koliko studenata planira, koliku satnicu očekuju te tko je za njih poželjan poslodavac za studentske poslove, a u istraživanju je sudjelovao i velik broj maturanata zadnje generacije.

Pokazuje se da samo 8,8% ispitanih studenata za obavljanje studentskog posla očekuje satnicu u iznosu od 23,44 kune, odnosno većina očekuje da će biti veća od minimalne satnice za obavljanje studentskih poslova u 2019. Struktura je glede toga sljedeća: 38,1% ispitanika očekuje satnicu od 25 do 27 kuna – na navedenom portalu takve satnice su najčešće za administrativne poslove, rad u call centru, pomoćne poslove u kuhinji te za prodavače.

Nadalje, 28,9% očekuje satnicu od 27 do 30 kuna, koja je karakteristična za sezonske poslove u turizmu, dok ih 24,8% očekuje satnicu veću od 30 kuna, koja je najčešća za teže fizičke poslove, poslove u skladištu, terensko anketiranje te, naravno, za poslove u IT industriji. Zanimljivo je da ispitanici nisu izbirljivi kod odabira poslodavaca, iako kad ih se pita za idealnog poslodavca najčešće navode trgovačke lance poput drogerija i Kauflanda, banke poput PBZ-a, ali i druge kao što su A1 te Cinestar te McDonald's.

Trendovi na tržištu rada u proteklom periodu, posebice povećanje potražnje za zaposlenicima u gotovo svim granama, očituju se i u povećanim potrebama poslodavaca za radnicima svih profila. To svakako uključuje otvaranje novih poslova namijenjenih studentskoj populaciji, mišljenje je vlasnice ovog portala, koja smatra da rezultati ukazuju na promjene u kulturi rada kod mlade populacije.  Podatak je sjajan – jer govori da mladi ljudi uz obrazovanje žele stvarati svoj dohodak, smatra poduzetnik Petar Lovrić, vlasnik i direktor agencije Kadus koja se bavi posredovanjem u zapošljavanju.

Ističe i da Slovenci imaju dobar model jer su privatizirali studentske servise, pa je tržište rada glede uključenosti studenata puno aktivnije. Hrvatska je bila puna predrasuda oko toga, od mogućeg pranja novca javnih tvrtki preko studentskih ugovora nadalje. Danas se pak pokazuje da za one koje žele raditi, posla ima u industriji, ali je problem što velik dio studenata obrazujemo za neatraktivna ili gotovo nepotrebna zanimanja. U tom pogledu je situacija puno lošija nego što se prikazuje. Mislim da iduće godine nećemo moći računati ni na bazen radne snage iz Srbije i BiH za sezonske poslove u turizmu", kaže Lovrić.   

Fleksibilnost ugovora
Povećani interes za studentskim poslovima itekako je dobro došao kao rješenje poslodavcima, jer za privremene i povremene poslove i zapošljavaju studente upravo zbog isplativosti njihova zapošljavanja putem studentskog ugovora: na zaradu iskazanu u neto iznosu obračunava se samo 17,5% davanja.  Uz to što je ovaj oblik ugovora najjeftiniji, on je i najfleksibilniji. A koliko su studenti značajna radna snaga za poslodavce govori podatak da se svake godine preko studentskih ugovora isplati otprilike milijardu kuna.

Studentski poslovi po definiciji nikad ne bi trebali konkurirati stalnoj zaposlenosti, mišljenje je Davorka Vidovića, savjetnika za radnu politiku i zapošljavanje HGK, koji napominje da predstavljaju jednako dobar oblik rada za obje strane, dakle, kako za poslodavce, tako i za studente. Hrvatska ima dugu i uspješnu tradiciju zapošljavanja studenata na povremenim poslovima, pa ni njega ne iznenađuje navedena brojka. "Spremnost i izražavanje želje za radom tako velikog broja mlade populacije dobar je pokazatelj.

Govori i o tome da studenti usvajaju oblike radnog angažmana koji su uvriježeni na zapadnim tržištima rada gdje i djeca bogataša primjerice konobare te se zbog stjecanja radnog iskustva na to stimuliraju i roditelji", kaže Vidović. Ističe i da postoje sve očitije razlike u načinu na koji mladi ljudi razmišljaju naspram starije populacije. Po njemu sve više među mladima prodire svijest da se oni sami, a ne država, moraju pobrinuti za svoju sadašnjost i budućnost. 

Također, kako je posrijedi prvo istraživanje nakon donošenja novog Zakona o obavljanju studentskih poslova koji se počeo primjenjivati prije nešto manje od godinu dana, povećani interes dijelom se pripisuje i novom zakonskom okviru.  I za izvanredne studente uvedena je mogućnost rada preko studentskog servisa, što je prema Vidoviću moguće pridonijelo povećanju interesa i prostora za zapošljavanje u tom obliku rada. 

Idealno u struci
Studenti su poslovično motivirani za svoje povremene ulaske u svijet rada već tijekom edukacije. Za mnoge je to bio i ostao jedini ili pak pretežiti način financiranja studentskog života, jer jednom kada krenu na fakultet, studenti se susreću s potpuno novim okolnostima koje sa sobom nose i dodatna financijska opterećenja koja mogu prevladati jedino zaradom od studentskih poslova.

Velikom dijelu njih je glavna motivacija za rad tijekom studija stjecanje radnog iskustva te ostvarivanje prvih poslovnih kontakata koji bi im mogli pomoći u daljnjoj karijeri.  Idealan studentski posao vezan je uz njihovu struku te im je važan za stjecanje adekvatnog radnog iskustva, a studenti koji se istaknu na studentskom poslu, nakon završenog fakulteta nerijetko nastavljaju raditi u toj tvrtki.

  Rezultati prošlogodišnjeg istraživanja portala danasradim.hr o studentskim poslovima su pokazali kako je studentima koji traže studentski posao najvažnija fleksibilnost poslodavca odnosno dogovor oko slobodnih dana i usklađivanja s fakultetskim obvezama te da je plaća primjerena za vrstu i opseg posla koju student obavlja.