Radeći preko studentskog servisa za nešto više od 2500 poslodavaca, nešto manje od sedam tisuća studenata iz Varaždina lani je u prosjeku zaradilo 1842 eura svaki, ukupno 12,7 milijuna eura. Da su kojim slučajem studirali u susjednoj Sloveniji, a ne u Hrvatskoj na tu bi zaradu stekli dva nepuna mjeseca mirovinskog staža.

Slovenija obvezuje svoje poslodavce da plaćaju mirovinske doprinose i za studentski rad, te im se priznaje mjesec dana staža ako tokom mjeseca zarade 60 posto slovenske prosječne plaće. Zarade li 30 posto, pisat će im se 15 dana staža i tako cijelo vrijeme studiranja.

Dokup godina studiranja

Slična pravila imaju i u Španjolskoj, Švedskoj, Češkoj… gdje tokom pet ili šest godina studiranja studenti koji su češće i više radili ostvare po dvije ili tri godine mirovinskog staža. Varaždinci bi, na primjer, po slovenskom modelu lani stekli pravo na dva mjeseca i dvadeset dana staža. Većina država članica EU obvezuju svoje tvrtke da plaćaju mirovinske doprinose i na studentski rad, uz neke razlike oko dijela zarade koja je oslobođena uplate poreza i doprinosa.

Nova politička i interesna platforma Umirovljenici zajedno ovo je ljeto otvorila temu mirovinskog staža za vrijeme studija, te su zatražili od hrvatske Vlade da po uzoru na Poljsku, Njemačku i druge zemlje radnicima koji su studirali i završili fakultete priznaju dodatni mirovinski staž. Belgija i Austrija ne priznaju studij u staž automatski već omogućuju akademski obrazovanim radnicima da pred mirovinu sami dokupe godine studiranja za približno 1300 do 1600 eura po godini studija, što mnogi i čine.

Studentski zbor hrvatskih studenata pozdravio je tu ideju, te su sramežljivo dodali da bi oni bili sretni i s time kada bi netko vodio evidenciju koliko rade preko studentskog servisa te da im se prizna mirovinski staž barem za to razdoblje. Svojevremeno su HDZ-ov ministar financija Zdravko Marić te SDP-ov Slavko Linić pokušali otvoriti i to pitanje, te u poreznom smislu, studentski rad tretirati kao drugi dohodak, na koji se plaćaju doprinosi, no nisu bili dovoljno politički jaki da to proguraju.

Marić je u svojim mini reformama postigao to da poslodavac mora plaćati doprinose za sve koji rade preko ugovora o djelu, bez obzira radi li se o zaposlenima, samozaposlenima, nezaposlenima ili umirovljenicima, koji za svoje honorare dobivaju odgovarajući staž. Zaposlenima te uplate dižu osnovicu za izračun mirovine, nezaposlenima koji zarade prosječnu bruto plaću prizna se godina dana staža.

Mirovinski se doprinosi ne plaćaju jedino na studentski rad, a kako studenti uglavnom ne plaćaju ni porez na dohodak (granica je ove godine 9556,18 eura ili 72 tisuće kuna) studentski/učenički rad je samim time za poslodavce najjeftiniji oblik rada u Hrvatskoj. Na listi poduzeća koji su angažirali studente iz Varaždina nalaze se imena manje poznatih, ali i najzvučnijih poduzeća u Hrvatskoj od DM-a, preko HEP-a, drugih javnih poduzeća, trgovačkih lanaca. Jedna ranija analiza ministarstva financija otkrila je da ima poduzeća u kojima studenti čine više od polovicu ukupne radne snage.

Slab interes za prijedloge

Poslodavci ne plaćaju poreze i klasične mirovinske doprinose za studente, ali plaćaju 12 posto provizije studentskim centrima, te oko 6 posto doprinosa za slučaj profesionalne bolesti i invalidnosti. Na temelju tih 6 posto plaćenih doprinosa studentu i učeniku se ne priznaje nikakav mirovinski staž, ali mogu ostvariti pravo na invalidsku mirovinu ukoliko im se dogodi povreda na radu ili obole od profesionalne bolesti za vrijeme obavljanja praktične nastave, stručne prakse ili zapošljavanja preko studentskog servisa.

Nije poznato da je bilo takvih slučajeva. Vlada zasad nije pokazala veći interes za spomenute prijedloge. Prema podacima iz 2019. godine, studenti su te godine radeći posredovanjem brojnih studentskih servisa u Hrvatskoj zaradili 1,3 milijarde kuna.