Studenti tri fakulteta, njih ukupno 24, pokušat će u sklopu projekta Studentska kreativna radionica osmisliti načine kako fizičke i online trgovine Fortenova grupe te njihove proizvode učiniti dostupnijima osobama s invaliditetom.

Studentsku kreativnu radionicu, zahvaljujući kojoj će studenti uz pomoć mentora raditi na osmišljavanju konkretnih rješenja koje bi Fortenova grupa mogla primijeniti u poslovanju, Poslovni dnevnik i Večernji list pokrenuli su prošle godine u sklopu projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj. Cilj je spajanjem znanosti, odnosno obrazovnih institucija i gospodarstva potaknuti kreativnost studenata te ih uključiti u realni sektor.

I dok su prošle godine studenti u sklopu Studentskih kreativnih radionica imali zadatak osmisliti marketinšku strategiju za promociju Paketomata, inovativnog proizvoda Hrvatske pošte, ove godine četiri grupe studenata s tri fakulteta (Poslovno veleučilište Zagreb, Grafički fakultet Zagreb te Sveučilište Sjever) imat će nešto zahtjevniji posao.

Jako je važno da studenti još za školovanja surađuju s industrijom, ističe Filip Cvitić, mentor studentima Grafičkog fakulteta/SLAVKO MIDžOR/PIXSELL

Da bi odgovorili na potrebe zadatka koje ispred njih stavlja Fortenova grupa, naime, moraju dobro znati s kojim se problemima u praksi, odnosno pri kupovini, suočavaju osobe s invaliditetom. Također, moraju “snimiti stanje” u Konzumu te dobro proučiti kako funkcionira njegova online trgovina.

U konačnici, da bi osmislili dobre ideje i rješenja potrebna će im biti znanja iz marketinga, grafičkog dizajna i mobilnosti. Lea Ridjan, marketing i ESG Fortenova grupe, koja je studentima i njihovim mentorima predstavila projektni zadatak, ističe da očekuje da će ih rješenja studenata “inspirirati te dati dobru podlogu za nadogradnju vlastitih ideja”. “U konačnici očekujem da ćemo napraviti pozitivne promjene”.

Naime, objašnjava Ridjan, Fortenova grupa je početkom 2023. donijela politiku raznolikosti i uključivosti. “Ta nas politika interno obvezuje da radimo na postizanju ravnopravnosti i uključivosti osoba s invaliditetom. Već provodimo određene aktivnosti koje su umjerene prema našim zaposlenicima, ali te aktivnosti želimo ponuditi i tržištu jer nismo vidjeli mnogo primjera kompanija koje su svoje proizvode, usluge i prostore prilagodile osobama s invaliditetom. Želimo u tom segmentu dati svoj doprinos”, ističe Ridjan.

Zanimanje studenata na Sveučilištu Sjever za sudjelovanjem u projektu bilo je veliko, a vodit će ih mentori Predrag Brlek, Krešimir Buntak i Luka Borčić/SLAVKO MIDžOR/PIXSELL

Politika uključivosti
A politici uključivosti i raznolikosti najveće domaće kompanije, koja u svom portfelju ima čak 3000 proizvoda i 100 brendova, zahvaljujući projektu Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista moći će doprinijeti i studenti. “Vjerujemo u znanje mladih talenata kojima smo htjeli dati priliku da sudjeluju u kreaciji novih ideja te da budu pokretači promjena”, kaže Ridjan.

U ovom važnom zadatku odlučila je sudjelovati i Lucija Madjanović, studentica 5. godine Grafičkog fakulteta u Zagrebu. Glavni motiv da se uključi u projekt, ističe, bio joj je inkluzivni dizajn, o kojem se, kaže, u struci ne priča previše.

“Zadatak jest zahtjevan, ali jedino zato što nismo dovoljno upoznati s poteškoćama s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. Prvo se, dakle, moramo upoznati s njihovim zahtjevima da bismo mogli donijeti odluku kako unaprijediti dizajn. Sigurno nas čeka mnogo razgovora i učenja, a nadam se da ćemo uspjeti iznjedriti rješenje kojim će svi biti zadovoljni”, ističe Lucija.

Članovi Saveza SUMSI na čelu s predsjednikom Denisom Marijonom bit će na raspolaganju studentima tijekom cijelog trajanja projekta(SLAVKO MIDžOR/PIXSELL

Filip Cvitić, njezin i mentor ostalih 11 studenata Grafičkog fakulteta, voditelj kolegija Dizajn odabranog grafičkog proizvoda, ističe da je jako važno da studenti još za školovanja surađuju s industrijom kako bi što prije shvatili da su teorija i praksa često dvije različite stvari. Upravo to marljivi studenti imaju prilike naučiti kroz projekt Studentske kreativne radionice na kojem će raditi sve do ožujka. “Projektni zadatak je vrlo kompleksan i opsežan, a od studenata očekujem mnogo. No ovo je prije svega važno za njih. Što više praktičnog iskustva steknu, to će biti spremniji za tržište rada”, ističe Cvitić.

A važan je to projekt i za osobe s invaliditetom. Samo dio svoje svakodnevice i problema s kojima se susreću sa studentima i njihovim mentorima podijeli su članovi Hrvatskog saveza udruga za mlade i studente s invaliditetom (SUMSI).

Važnost univerzalnog dizajna
Denis Marijon, predsjednik Saveza SUMSI, sudjelovao je i u kreiranju zadatka, a on i članovi njegove udruge bit će na raspolaganju studentima tijekom cijelog trajanja projekta. Bit će im i pomoć u traženju rješenja kako fizičku i online trgovinu te proizvode Fortenova grupe učiniti dostupnijima osobama s invaliditetom.

Rješenja studenata inspirirat će nas i dati dobru podlogu za nadogradnju vlastitih ideja, istaknula je Lea Ridjan iz Fortenova Grupe/SLAVKO MIDžOR/PIXSELL

A potrebe su osoba s invaliditetom različite ovisno o invaliditetu. Zato je važan, savjetuje Marijon, univerzalni dizajn. Riječ je, ističe, o dizajnu koji je prilagođen svima, i onima s invaliditetom i onima bez njega. Primjer takvog dizajna objašnjava na dizalu koji su morali koristiti da bi došli do prostora održavanja radionice.

Dizalo je, naime, bilo dobro za njega, osobu u invalidskim kolicima, ali ne i za njegove slijepe kolegice Albinu Žnidar i Mariju Livajušić. Naime, tipke u dizalu su imale brojke ispisane na Brailleovom pismu, ali bez zvučnog signala za kat pa slijepa osoba ne zna je li stigla na pravo odredište. Njegova samo mala prilagodba uvelike bi olakšala kretanje slijepima i slabovidnima.

A njima, kaže Albina Žnidar iz Saveza SUMSI, odlazak u kupovinu “nije uvijek najjednostavniji”. I dok je za osobe u, primjerice, invalidskim kolicima najveći problem visina polica i činjenica da dobar dio proizvoda bez pomoći ne mogu dohvatiti, za slijepe je najveći problem kada proizvod nema QR kod koji mogu očitati mobitelom. Brigu treba voditi i o parkirališnim mjestima, prilazu trgovačkom centru, ulazu, košarama za namirnice…

Također, napomenula je Marija Livajušić iz Saveza SUMSI, studenti pri izradi rješenja moraju voditi računa i o digitalnim rješenjima koja osobama s invaliditetom mogu bitno olakšati kupovinu, ako su dobro osmišljena. No, nažalost često nisu. Tako, primjerice, napominje Livajušić, niti jedan trgovački lanac u Hrvatskoj nema slijepima prilagođene digitalne letke.

Primjera zapreka je puno, pa time i potencijalnih rješenja. Sve će njih pokušati iskoristiti i šest studenata Poslovnog veleučilišta Zagreb pod mentorstvom Sanje Rocco, više predavačice te članice Katedre za marketing i komunikacije. Profesorica Rocco ističe važnost sudjelovanja studenata na ovakvim projektima.

“Poslovno veleučilište Zagreb se i inače trudi kroz vježbe polaznicima davati zadatke koji su bliski praksi, ali kada je nešto ovako konkretno i s konkretnim klijentom koji nešto od toga što osmislimo namjerava primijeniti u poslovanju, naravno da je to fantastičan poticaj i motivacija našim studentima”, kaže.

Predrag Brlek, pročelnik Odsjeka za logistiku i mobilnost Sveučilišta Sjever, pod čijim će mentorstvom na projektnom zadatku Fortenova grupe raditi također šest studenata, ističe da je projekt dobar i zato što pruža priliku suradnje teorije i prakse, znanosti i javnog sektora te struke. “Ovakvih bi projekata trebalo biti mnogo više”, naglašava. Brlek, kao uostalom i ostali profesori i mentori, ističu da je interes studenata za sudjelovanjem u projektu bio velik.

Lucija Madjanović, studentica 5. godine Grafičkog fakulteta u Zagrebu, odlučila je sudjelovati u zadatku/SLAVKO MIDžOR/PIXSELL

Koliko znate, toliko i vrijedite
“Napravili smo interdisciplinarni tim te u projekt uključili studente s logističkog menadžmenta, održive mobilnosti te grafičkog, odnosno medijskog dizajna”, ističe. U sinergiji, ovaj bi tim mogao ponuditi uistinu zanimljiva i kreativna rješenja. Kao što im je poručila Ridjan – “ničim niste limitirani, sve su ideje dobrodošle”. Na njihovu osmišljavanju studenti će raditi četiri mjeseca, a najbolji će biti nagrađeni iznosom od 1500 eura.

Projekt Studentske kreativne radionice, kaže Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, mali je, ali značajan doprinos u povezivanju znanosti i realnog sektora. Usto, ističe, njegovom će realizacijom svi biti na dobitku. Studenti će dobiti vrijedna znanja, a Fortenova grupa vrijedne ideje. U konačnici, naglašava Nišević, upravo je znanje čovjekov najvredniji resurs.

“Jedino vam znanje nitko ne može uzeti, a onoliko koliko znate, toliko i vrijedite”, poručio je Nišević.