Hrvatska pošta tržišni je lider na tržištu paketne dostave u našoj zemlji sa svojom uslugom Paket24, a projekt koji bi i u narednom razdoblju trebao održati te možda i ojačati poziciju na tržištu je model paketomata. Za sada ih je instalirano 150 diljem Hrvatske, a do kraja godine će ih biti ukupno 300.

Kako usmjeriti promotivnu i edukativnu kampanju za promociju paketomata možda će biti jasnije nakon što završi projekt Poslovnog dnevnika Hrvatska pamet Hrvatskoj u kojem će studenti zagrebačkih poslovnih fakulteta, sa svojim mentorima, sudjelovati u natjecanju za najbolju marketinšku strategiju navedene usluge.

Poticanje kreativnosti
Kreiranje marketinške strategije za promociju inovativne usluge Paketomat Hrvatske pošte sinergijskim djelovanjem stručnjaka marketinške struke, edukacijskih institucija i gospodarstva te poticanje kreativnosti studenata srodnih visokoškolskih institucija, kao i njihovo što ranije uključivanje u procese kreiranja marketinških strategija, uz stručno vodstvo i prema definiranom zadatku pokrovitelja natječaja Hrvatske pošte cilj je kategorije Paketomat.

U natječaju Paketomat sudjeluju tri visokoškolske institucije: Poslovno veleučilište Zagreb, Visoko učilište Algebra te Zagrebačke škola ekonomije i managementa. Tijekom trajanja projekta studenti pod vodstvom mentora, svojih fakultetskih profesora, i pod stručnim nadzorom Krešimira Macana, direktora jedne od vodećih marketinških agencija, zagrebačke Manjgure, izrađuju idejna rješenja marketinške strategije promocije usluge Paketomat.

Rad na zadatku će trajati dva mjeseca, nakon čega će biti izabrani finalisti. Sve aktivnosti vezane uz projekt, od prvog zajedničkog sastanka na kojem pokrovitelj definira zadatak, obilaska institucija, do konačnog odabira i svečanosti dodjele nagrade, bit će praćene su redakcijskim objavama na platformama Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista.

Kako je na prezentaciji ovog projekta istaknuo Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, već osam godina, koliko traje projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj, kroz tri kategorije dobiva se 100-tinjak projekta godišnje od visokoškolskih ustanova. Tino Kera, direktor Službe promocije Hrvatske pošte, pojasnio je na prezentaciji projektnog zadatka studentima i mentorima što se točno od njih očekuje.

Natječaj Paketomat odvijat će se pod stručnim nadzorom Krešimira Macana/T. Miletić/PIXSELL

“ Tržišni smo lider na paketnom tržištu s mrežom od 1016 poštanskih ureda i, do kraja godine, 300 paketomata. Paketomat je relativno nova usluga na tržištu koja podrazumijeva da bude operativna 24/7, radi uvijek, nema čekanja u redu, jednostavan je za korištenje, ima mogućnost da druga osoba preuzme paket pomoću PIN-a, beskontaktno plaćanje, dobre lokacije dostupne automobilom uz velike trgovačke centre i benzinske crpke tako da se može paket preuzeti usput i na lokaciji koja korisniku najviše odgovara. Paket u paketomatu stoji tri dana”, istaknuo je Kera.

No, unatoč navedenim benefitima, kako sami ističu, izazov im je upoznati što više građana sa svojom uslugom. Iz Pošte ističu da projekt paketomata omogućuje da se čak 97% paketa pošalje i isporuči u 24 sata, a plan je da se s otvaranjem Pelješkog mosta taj postotak podigne na 99%.

Foto: Matej Nakić, ZŠEM/ T. Miletić/PIXSELL

Matej Nakić, mentor Zagrebačke škole ekonomije i managmenta (ŽŠEM) ističe da mu se Paketomat čini jako zanimljivim projektom, nešto što će studenti kasnije moći staviti u svoj portfolio jer zahtijeva znanja iz raznih područja, od marketinga, menadžmenta, planiranja, organiziranja pa do tržišne segmentacije, dakle, ističe, morat će iskoristiti različita znanja  koja su usvojili na fakultetu da bi uspješno izveli taj projekt. Istoga stava je i njegova kolegica Matea Hanžek, mentorica sa ZŠEM-a.

“Odlučili smo se za ovaj projekt jer nam je super da studenti znanja koja dobiju u teorijskom smislu s nama u dvorani, mogu pretočiti na nekom konkretnom  ‘živom’ primjeru, tako da zapravo zahvaljujemo Poslovnom dnevniku na ovoj prilici. Super nam je da radimo i s ostalim institucijama visokog obrazovanja, što nije često slučaj, tako da to nam je super”, kazala je Hanžek.

Foto: Matea Hanžek, ZŠEM/ T. Miletić/PIXSELL

Očekujemo kvalitetne ideje
Od studenata se u okviru zadatka traži da osmisle projekte koji bi potaknuli veći broj ljudi, posebice onih koji do sada nisu koristili paketomate, da postanu korisnici te usluge. Trebalo bi ispitati koliko je projekt paketomata prepoznat u javnosti i kako ga ljudi percipiraju. Isto tako, trebaju napraviti analizu kako ljudi, koliko, zašto i na koji način primaju i šalju pakete.

Pošti je također cilj doći do saznanja koje bi bile optimalne lokacije za postavljanje paketomata jer ih se u narednom razdoblju planira postaviti još 150. Od sudionika natjecanja se očekuje i da testiraju korisničko iskustvo paketomata te naprave vlastite zabilješke i prijedloge za unaprjeđenje usluge.

Strategija za daljnju popularizaciju paketomata u hrvatskoj javnosti koju bi trebala poduzeti Hrvatska pošta jest da studenti odrede koje platforme i smjerove bi trebala Pošta imati u svojim budućim kampanjama.

“Iako surađujemo na poslovnim i marketinškim strategijama i s etabliranim tvrtkama, jako nas zanima kako to vide mlade generacije koje su najsklonije novim tehnologijama i najlakše upijaju nove modele ponašanja.

U konačnici mladi će biti ti koji će u narednim godinama najviše koristiti paketomate i s njima živjeti. To nam je definitivno bio jedan od razloga za angažman studenata te očekujemo da će oni biti kreativni jer s njihovom mladošću to prirodno ide. Očekujemo da ćemo dobiti kvalitetne ideje.

Upustili smo se u ovo i jer želimo pomoći mladima, imamo osjećaj da kao jedna etablirana kompanija imamo obvezu nekog oblika društveno odgovornog ponašanja te omogućimo mladima da pokažu što znaju”, kazao je Kera.

Krešimir Macan, direktor agencije Manjgura, koji će biti supervizor studentskim timovima, naglašava da je potrebno istaknuti prednosti ove usluge i isticati činjenicu da je Hrvatska pošta lider na tržištu paketne dostave.

Isto tako, navodi, treba se usmjeriti na iskustva i potrebe svake ciljne skupine – mladi uglavnom ne gledaju televiziju te se treba usmjeriti na kanale koje oni koriste.

“Treba uvijek sagledavati širu sliku i ne pretpostaviti da svi rade i percipiraju stvari kao mi sami. Ljudi iz Hrvatske pošte se svaki dan bave strategijom paketa i smatraju da se svi ostali isto ili slično tako bave i razumiju stvari, no činjenica je da u realnom životu to nije tako. Svi žele da im paket stigne kući.

No pitanje je koliko vremena provodimo kod kuće i što nam je zapravo lakše. U rješavanju problema treba uzeti u obzir interes korisnika i tvrtke. Pošti je lakše rukovati s paketima putem paketomata, no treba ispitati je li to i korisnicima optimalno rješenje? Stoga treba za strategiju uvijek imati u obziru interese i potrebe korisnika”, kaže Macan.

Sanja Rocco; Halida Sarajlić; Tino Kera; Vladimir Nišević

Odlično iskustvo za dalje
Dodaje da je navike teško mijenjati te strategija treba biti usmjerena na rješavanje probleme korisnika, odnosno što će ih potaknuti da koriste paketomat. “Treba što više korisnika upoznati s tom uslugom, da paketomat postoji. No isto tako je bitno građane naučiti gdje se uopće paketomati nalaze, jer ako ne znaju, ne mogu niti razmišljati o njihovom korištenju.

Pošta je uključila studente u razvoj ove ideje jer su neopterećeni stereotipima. Svaka nova usluga treba vremena da zaživi. Svi imamo pametne telefone, no kada bismo malo analizirali stvari, vidjeli bismo i zapitali se koliko mi te uređaje zapravo koristimo “pametno”, a koliko na stari način kao i “glupe” telefone”, zaključuje Macan.

Na prezentaciji projekta je istaknuto da je u Hrvatskoj dugo bila praksa korištenja autobusa za prijenos paketa iz primjerice Dalmacije i Slavonije prema Zagrebu i obratno. To je bilo uglavnom jedino pouzdano rješenje da pošiljka stigne isti dan. Sada postoji s Paketom24 i alternativa s kojom treba upoznati javnost. Što očekuju od ovog projekta upitali smo i same natjecatelje, studente i njihove mentore.

“Naši studenti većinom svi rade, za razliku od nekih fakulteta koji ističu da njihovi studenti nađu posao u roku od šest mjeseci pa smo ovome pristupili tako da se sami dobrovoljno prijave. Tako smo odlučili napraviti svojevrsnu selekciju onih koji stvarno žele raditi i posvetiti vrijeme ovom projektu. Na njima je da pokažu iskru – svo stečeno znanje i vještinu i ulože malo više truda, ali zato mogu puno toga naučiti što će im kasnije u praksi puno pomoći.

Na našem fakultetu imam individualni pristup studentima tako da dodatne konzultacije po ovom projektu neće biti problem”, kazala nam je Halida Sarajlić, mentorica iz Algebre. Njezin student Filip Čepin ističe da je do sada sudjelovao u nekim manjim projektima, dok je ovo ipak razina više.

Svjestan je da će u projekt morati uložiti truda i da će tu biti puno istraživanja i analiziranja, no zadovoljan je što će sudjelovati. Profesorica Sanja Rocco, mentorica s Poslovnog veleučilišta Zagreb, ističe da na ovom natjecanju sudjeluju dvije grupe s dva njezina kolegija.

“Nažalost, prevladava mentalitet sramežljivosti među studentima te ih je, iako su kvalitetni i kreativni u radu, potrebno potaknuti na aktivnost i javni nastup dodatnom motivacijom. Stoga sam odlučila na svojim kolegijima ovaj projekt staviti kao obaveznu vježbu studentima, neki će raditi to kao vježbu za ocjenu, a drugi u okviru natjecanja.

Ovo je odlična prilika za novo iskustvo, jasno je da neće svi dobiti nagradu niti ući u finale, ali će svima to biti jedno nemjerljivo iskustvo”, kazala je profesorica Rocco. Njezin student Oto nam kaže da očekuje velik angažman svih u ekipi i dobre ideje te da nema straha od izazova.