U Hrvatskoj je ‘od nule’ stvoren prvi humanoidni robo. Za to je zaslužan riječki student Tehničkog fakulteta Karlo Džafić, javlja HRT.

“Ime robota je Timmy Hartera. Sve je počelo 2019. godine kada sam se zaista želio baviti robotikom i ‘guglao’ sam stranicu InMoov, dizajniranom kao platforma za sve koji se žele baviti robotikom i napraviti nešto kao što sam ja napravio, priča Karlo.

Robot je izrađen pomoću dva 3D printera, dok je kao materijal korištena plastika i dosta elektronike.

“Većinu sam nabavio izvana preko internetskih stranica, i sve je trajalo dvije i pol godine. Robot ima preko 400 dijelova – ima čak i uši, oči koje su dvije web kamere, različite senzore da bude što sličniji čovjeku i da se tako ponaša. Sve sam u potpunosti napravio sam – od financiranja do izrade”, kaže, te dodaje kako se na ovaj pothvat odlučio jer voli testirati svoje granice.

razvoj

Gotovo da nema industrije u koju nisu ušli roboti, a Hrvatska u razvoju ima svoje prvake

Karlo na jesen planira napraviti novu verziju svog robota, a na proljeće možda snimiti i podcast gdje će robot pričati na hrvatskom kako bi, kaže Karlo, doživljaj bio još veći.

“Robot je sada na ‘remontu’. Sada želim analizirati stvari i poboljšati ono što se može”, rekao je Karlo.

Znanstveni suradnik na riječkom Tehničkom fakultetu dr. sc. Ivan Lorencin podržao je Karla u njegovom pothvatu, te ističe kako su studenti poput Karla motivacija znanstvenom odsjeku fakulteta da se i dalje bavi znanošću i visokim obrazovanjem.

“Ovakvi projekti su nam motiv za osnivanje konferencije Ri-STEM koja se održava već drugu godinu zaredom, i na kojoj je robot Timmy Hartera prvi put predstavljen javnosti. Takvi projekti omogućavaju našim studentima i potencijalnim budućim znanstvenicima odskočnu dasku za daljnju karijeru. Istraživačka skupina za umjetnu inteligenciju i robotiku Tehničkog fakulteta uskoro u Medulinu planira otvoriti STEM centar kroz koji će Karlu, ali i drugim budućim mladim stručnjacima i znanstvenicima, omogućiti određena financijsku podršku za razvijanje njihovih projekata”, objašnjava Lorencin.