Europska komisija ima puno fondova koji pomažu Hrvatsku u obnovi, a iz Fonda solidarnosti alocirana je milijarda eura – oko 300 milijuna eura za Banovinu te ostatak za Zagreb, no napredak je relativno spor, konstatirala je viša ekonomska savjetnica iz Predstavništva Europske komisije Judita Cuculić Župa na početku panela pod imenom “Obnova: Prilike i izazovi”.

“Lagala bih kad bih rekla da smo zadovoljni, ali postoje objektivni razlozi zašto je tako. Posrijedi su takve prirodne katastrofe kojima Hrvatska nije bila izložena zadnjih 140 godina.

Ovo je najveća alokacija iz Fonda solidarnosti jer imamo dva potresa na istoj lokaciji, s time da je u Zagrebu stradala povijesna jezgra što je najteže za obnovu. Stoga obnova u Zagrebu ide sporo, a na Banovini brže, i osim toga sve se dogodilo za vrijeme COVID-a.

Treći efekt je da smo bili usred pregovora za NPOO, pa s velikim naporom da se sve napravi došlo je i do mobilizacije administrativnih državnih struktura. I na koncu, tu su i problemi zbog raskinutih dobavnih lanaca i naraslih cijena materijala”, kazala je Cuculić Župa.

Zakon je promašaj
U raspravi o obnovi potresom pogođenih područja, ulozi države i EU, razvojnim potencijalima te kako ubrzati proces obnove, sudjelovali su i panelisti Bojan Petković, country manager SEE tvrtke PlanRadar i Luka Krstulović iz Odbora za zakonodavstvo Hrvatske komore arhitekata. Prema Krstuloviću uzrok ovog stanja je nesustavan pristup cijelom procesu.

“Nismo očekivali da će se odmah ići na zakon o obnovi, koji je promašaj, a tražili smo kao planeri koji znaju koordinirati teške procese, da se struka uključi u startu”, kazao je Krstulović dodavši da su se zalagali za reformu Zakona o gradnji, njihovi zakonski prijedlozi nisu prihvaćeni.

“Svaka tvrdnja da je struka uključena je netočna, jer se ona tek formalno uključi, ali se njezine smjernice ne prihvaćaju”, iznio je Krstulović. Nadovezujući se na problematiku zakonskog okvira Cuculić Župa je istaknula projekt koji s EBRD-om radi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Cilj je, kazala je, da se vidi gdje su prepreke i zašto je stalo, kako se mogu bolje iskoristiti financijska sredstva, pa čak i kroz izmjenu zakonodavnog okvira. “Slažem s tezom da je postavljanje strukturnog procesa i komuniciranje u ministarstvu trebalo biti uspostavljeno puno bolje, odnosno adekvatnije”, mišljenje je Petkovića.

“Kad se dogodio potres u Zagrebu, vidjela se agilna spremnost sudionika da se preko platforme kvalitetno prikupe podaci na jednom mjestu, no vidimo da ti podaci i dalje ne kolaju tom brzinom kojom bi trebali kolati.

Često se postavlja pitanje iz sfere digitalizacije hoće li centralnu platformu razviti država, ili ćemo to prepustiti realnom sektoru”, kazao je Petković. Prema Krstuloviću, koji za sebe kaže da nije tehnološki optimist po prirodi, baze su važne, ali mi moramo preuzeti kontrolu nad procesima koje pokrećemo.

“Idemo li u dobrom smjeru s obnovom? Mogu reći da nisam optimist i molio bih vladajuće da uvaže struku”, kaže Krstulović. Sredstva iz NPOO-a se naslanjaju na sredstva iz Fonda solidarnosti, tako da je Cuculić Župa upozorava da je bitno kako će teći obnova kako bi se zgrade ojačale te napravila energetska obnova.

Idealan trenutak
“Zasad ono što je iz NPOO-a ide po planu – jedan natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada je planuo, a krajem godine očekujemo natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada oštećenih u potresu”, kaže Cuculić Župa. Inflacija, nedostatak oko 20.000 radnika i kašnjenje dvije godine s obnovom, prema Petkoviću čine problem koji se ne može brzo riješiti, već su nam potrebna dugoročno održiva rješenja.

“Ovo je idealan trenutak da uvedemo BIM sustav kao obvezu prilikom projektiranja i obnove. To je rez, koji da smo napravili u pravom trenutku, znali bismo točne elemente kako projektiramo i izvodimo te kako s tehnološkim postignućima možemo dalje”, naveo je Petković.

“U svim državama članicama vlada velika potražnja za radnicima, a svi će se boriti za iste radnike. Inflacija je svima problem, i treba se fokusirati na planski pristup kojim se obnovom blokova zgrada može obnova unaprijediti”, kazala je Cuculić Župa.

Ako govorimo o cijeni četvornog metra u odnosu na plaću, kod nas su cijene povoljnije u odnosu na druge u EU, povodom čega je Petković poručio da imamo veliki potencijal, no u usporedbi Zagreba s Bukureštom (koji ima plan od 3 milijarde eura investicija privatnih investitora) pokazuje se da je Bukurešt mamac za velike investicije.

“Bolje su definirali pravila igre. Mi pravila igre kontinuirano mijenjamo, a nesigurnost što će se dogoditi s investicijom, najveći je problem investitora”, kaže Petković.

Izmjena regulatornog okvira najveći je problem, potvrdila je Cuculić Župa podsjetivši da se u NPOO-u jasno navode potrebne reforme te je panel zaključila s porukom: “Ako se nađemo sljedeće godine u isto vrijeme bit će još mjesec dana na raspolaganju da se iskoriste sva sredstva, pa ako o istim stvarima budem pričali, bit ću jako tužna”.