Ako prođe prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničarskoj djelatnosti, koji je ušao u prvo saborsko čitanje, možda ćemo uskoro posuđivati knjige kao nekada filmove u videotekama, po komadu, u novoj tvorbi koju uvodi novi zakon, privatnim knjižnicama koje će se ubuduće moći osnivati i kao trgovačka društva.

Dakako, ako netko ocijeni da mu se može isplatiti biznis s iznajmljivanjem knjiga na tržištu koje dijeli s neprofitnim ustanovama, koje pak u potpunosti djeluju u sferi javnog i opće dostupnog, uz manja porezna opterećenja. Na koji način je zamišljeno funkcioniranje "privatne knjižnice" koja donosi dobit, jer to je obično krajnji cilj osnivača trgovačkih društava, još uvijek nije jasno ni čitavom knjižničarskom sektoru, pa čak niti nakladnicima s kojima smo razgovarali. 

Gotovo jednoglasno knjižničari su se, prvo kroz javno savjetovanje ljetos, a sada i u medijima, ne samo zbog ove odredbe digli na stražnje noge u pokušaju da sruše zakonski prijedlog Ministarstva kulture, no za sad im to nije uspjelo. Tvrde da je zakon štetan, da će srozati struku i ugroziti osnovnu misiju knjižnica da budu na raspolaganju svima bez iznimke. Naime kako je propisano aktualnim zakonom, a hrvatsko knjižničarstvo služi kao primjer u EU, knjižnice se mogu osnovati samo kao ustanove, bilo da ih osnivaju gradovi, znanstvene ustanove, škole ili tvrtke.

U Hrvatskoj je u 2016. godini djelovalo 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih, s tim da je samostalno djelovalo 169 knjižnica, 100 je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 u sastavu je ustanova ili tvrtki. Predlagač zakona smatra da takvo stanje u praksi stvara prepreke u pogledu osnivanja novih knjižnica, te je stoga potrebno omogućiti obavljanje knjižnične djelatnosti bez ograničenja s obzirom na pravni oblik.

  "Nije nam jasno što predlagač želi postići kroz rješenja u prijedlogu Zakona, koji će uvesti samo kaos. Od uvođenja privatnih knjižnica do mogućnosti da knjižnice vode ljudi koji nisu stručni, što izravno otvara mjesta za uhljebe. Usto, u zakonu je jako puno općih mjesta koja se trebaju riješiti pravilnicima, i bojimo se sadržaja tih pravilnika jer nismo uvjereni da će štititi struku", pojasnila je za Poslovni dnevnik Dunja Holcer, predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva.

Ni iz odgovora Ministarstva kulture nije nam puno jasnije čemu uvođenje privatnih knjižnica, i kako bi to u praksi izgledalo.  "Sloboda obavljanja djelatnosti i poduzetništva pretpostavlja da aktivnosti koje se poduzimaju nisu ograničene pravnom formom obavljanja djelatnosti, već je na osnivaču da se odluči za pravni oblik. Upravo zato u komparativnom pravu knjižnica je definirana kao pravna osoba, te nije propisan pravni oblik obavljanja djelatnosti, hoće li to biti ustanova, zadruga, udruga ili trgovačko društvo", pojašnjavaju.

Napominju da čak i kada je knjižnica osnovana kao ustanova, kada obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti, primjenjuju se propisi o trgovačkim društvima. Također, poreza na dobit su oslobođene državne ustanove, ustanove jedinica lokalne i područje (regionalne) samouprave, ali ne i privatne ustanove.  "Stoga pitanje dobiti nije pitanje koje je odlučujuće u ovom slučaju", pojašnjavaju iz Ministarstva kulture.