Ministar financija Marko Primorac prošloga je tjedna kazao da je namjera transformirati sadašnji porez na kuće za odmor u porez na nekretnine. Tim bi porezom bile obuhvaćene sve nekretnine u kojima vlasnici ne žive niti ih dugoročno iznajmljuju.

Prihode od tog poreza dijelili bi država i jedinice lokalne samouprave.

Detalje poreza na nekretnine, a i šire porezne reforme, Vlada je trebala predstaviti u ponedjeljak, ali je prezentacija naknadno odgođena za drugu polovicu tjedna, vjerojatno stoga što premijer Andrej Plenković nije u Zagrebu, nego na Bledu gdje se održava 19. Strateški forum, piše N1.

Nisu problem prazni stanovi nego nešto drugo

Ekonomski stručnjak: Porez na nekretnine je poruka svima – nemojte štedjeti, nemojte imati

Ministar financija

Uvodi se porez na nekretnine. Ministar otkrio tko će ga sve plaćati

Neki ne žele rentati, neki neće prodavati

Uvede li se porez na nekretnine, pitanje koje se neizostavno nameće jest ono kakvog će imati odraza na tržište nekretnina. Ključni motiv za predlaganje tog poreza bio je podatak o čak 600 tisuća praznih nekretnina u Hrvatskoj.

“Ako se uvede taj porez dio praznih nekretnina sigurno će otići u rentu, a dio u prodaju”, smatra Jasminka Biliškov, vlasnica agencije za posredovanje u prodaji nekretnina iz Splita i dopredsjednica Udruženja poslovanja nekretninama pri Hvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

“Bude li onako kako se najavljuje – da će ljudi morati najmanje 10 mjeseci rentati svoju nekretninu da bi bili oslobođeni poreza, dio ljudi sigurno će se odlučiti za to jer time neće plaćati porez, a dobit će rentu. Dio ljudi svoje će prazne nekretnine dati u prodaju jer iz raznih razloga neće htjeti rentati.

Neki imaju loša iskustva s podstanarima. Često ima slučajeva da podstanari ne održavaju stanove i slično. No, još je rano za reći koliko će biti onih koji će se odlučiti za iznajmljivanje, koliko onih koji će radije plaćati porez, a koliko onih koji će odlučiti prodati praznu nekretninu”, rekla je.

“Jako puno stanova nema čisto vlasništvo”

Veliki problem koji ističe jesu nesređeni vlasnički odnosi u slučaju mnogih nekretnina koje bi se trebale naći u poreznim škarama.

“Jako puno stanova nema čisto vlasništvo pa prije nego što se upusti u to, država bi morala napraviti procjenu. Mora se naći i neka polazišna točka kako bi se utvrdio porez koji ne može biti isti za nekretninu u centru Splita ili Zagreba te onu u Dalmatinskoj zagori, Lici ili Slavoniji. Osim toga, puno kuća i stanova nisu tržišno atraktivni ni za najam ni za prodaju. Pa ako će ljudi na njih morati plaćati porez, to bi trebalo biti simbolično. Zato je bitna procjena svih nekretnina. A da bi ih se moglo procijeniti, moraju imati uredno vlasništvo, da se zna kome će se ispostaviti račun. Sve je to vezano jedno s drugim”, napominje Biliškov.

Kronično nedostaje stanova od 50 do 70 kvadrata

S uvođenjem poreza, dodaje, na tržištu će se sigurno pojaviti veći broj nekretnina i za prodaju i za najam.

“Tržište je zakon ponude i potražnje pa ako je ponuda loša, cijene automatski rastu. Sada posvuda kronično nedostaje stanova od 50 do 70 kvadrata. Ti stanovi kad dođu na tržište prodaju se u roku od desetak dana. U Splitu praktički imamo listu čekanja za takve stanove, ljudi ih i ne moraju stavljati u oglas. Pa kad je velika potražnja, a slaba ponuda, naravno da cijene stoje”, ističe.

Ipak, Biliškov ne vjeruje da bi broj nekretnina koje bi se pojavile na tržištu nakon uvođenja poreza na nekretnine izazvao značajnije pomake cijena.

“Ne vjerujem da će ih biti baš toliko da bi cijene padale, a to je stoga što na tržištu nema baš tih stanova od 50 do 70 kvadrata koji su najtraženiji. S druge strane, cijena gradnje je vrlo visoka, materijali i sve ostalo je poskupjelo, kronično nedostaje radne snage, uvozimo radnike… Sve to rezultiralo je visokom cijenom gradnje, što je utjecalo na građevinare i cijene koje značajnije ne spuštaju. Ako im u konačnici ne ostane neka zarada, oni radije neće ulagati”, kazala je za N1 dopredsjednica Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.