U Hrvatskoj se nikad nije više umiralo kao u minule dvije godine i nikad nisu više umirali umirovljenici. Nakon što je lani umrlo rekordnih 62.712 građana, što je najviše umrlih poslije 1945., i ove se godine nastavila velika smrtnost umirovljenika, piše Večernji list.

Kako je pisao Večernji list, u prvih pet mjeseci 2022. umrlo je 22.611 korisnika mirovina ili 136 umrlih umirovljenika više nego u istom razdoblju lani. Također, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u prvih 5 mjeseci 2022. umrlo je 26.278 osoba, nešto manje nego u istom razdoblju lani (26.983). Je li umirovljenike pokosila korona ili kombinacija te bolesti, siromaštva i izolacije, te jesu li u Hrvatskoj u protekle dvije godine više nego inače umirali građani mlađi od 65 godina?

Nije samo korona

Što je uzrok velikoj smrtnosti starije populacije: Ove godine umrlo 7000 umirovljenika više nego 2018.

Demograf izv. prof. dr. sc. Ivan Čipin, koji se s kolegama bavio analizom broja umrlih u Hrvatskoj od početka pandemije, ističe:

– Prošlogodišnji broj umrlih u Hrvatskoj bio je iznimno visok, posebno imajući u vidu da su dostupne Eurostatove i UN-ove procjene broja umrlih napravljene prije pandemije prognozirale oko 52 tisuće umrlih za 2020. i 2021. Ni u jednoj varijanti nije prognozirano da će lani umrijeti 10.000 ljudi više od petogodišnjeg prosjeka, što jasno pokazuje da to nije zbog stare dobne strukture, jer populacija je bila jednako stara i u godinama prije pandemije. U prvih pet mjeseci ove godine višak smrtnosti manji je nego u istim mjesecima prošle godine. Izraženiji je bio u veljači, na vrhuncu vala omikrona, koji je posebno pogodio najstariji dio populacije. No već podaci za travanj i svibanj pokazuju da se sa smirivanjem pandemije znatno smanjio taj višak, koji je sad u granicama normalnog, a viška mortaliteta za populaciju mlađu od 65 u ovih prvih pet mjeseci nema. Štoviše, mortalitet je manji od očekivanog. Ako ne dođe do nekog ubitačnog soja na jesen, očekujem da će broj umrlih u 2022. biti niži nego u 2021. i trebao bi se spustiti ispod 60 tisuća – govori Čipin.

Na pitanje o pojačanom umiranju umirovljenika odgovara:

– O tome je li ovaj broj umrlih umirovljenika rezultat pandemije i kako objektivno procijeniti njezine učinke na smrtnost raspravlja se u znanstvenim krugovima među stručnjacima koji se time bave. Mjera koja omogućuje precizniji izračun učinka COVID-19 na broj umrlih jest višak mortaliteta – dodatni broj umrlih koji uzima u obzir umrle od svih uzroka smrti i stavlja ih u odnos s očekivanim brojem umrlih, odnosno s onim brojem koji bi se ostvario u “normalnim” uvjetima. Najpouzdaniji pristup kvantificiranja bremena mortaliteta zbog kratkoročnih čimbenika rizika temelji se na procjeni viška smrtnosti na tjednoj razini. Od početka pandemije Državni zavod za statistiku šalje Eurostatu recentne podatke o umrlima po tjednima. Na temelju njih različitim se metodama, od najjednostavnijih do sofisticiranih, procjenjuje višak mortaliteta. DZS je prošli tjedan objavio da je lani umrlo 62.712 osoba. Riječ je o rekordnom broju umrlih koji je najvećim dijelom rezultat viška smrtnosti koji se pojavio zbog pandemije. Taj višak smrtnosti u visokoj je korelaciji sa službeno evidentiranim brojem umrlih od COVID-19, jer detaljni podaci o umrlima po tjednima pokazuju da je najveći broj umrlih zabilježen u tjednima kad je evidentiran i najveći broj umrlih od COVID-19 – kaže Čipin.

S kolegama Petrom Međimurec i Dariom Mustačem objavio je znanstveni rad u kojem su to potvrdili na primjeru prva dva vala, a analiza za druga dva vala koju trenutačno izrađuju pokazuje slične rezultate. Čipin napominje i to da je pri analizi mortalitet lakše prognozirati nego fertilitet ili migraciju. A zašto je Hrvatska u europskom vrhu po broju umrlih od COVID-19, teško je reći.

– Demografi su u studijama o učincima pandemije doprinijeli istraživanjima nejednakog učinka koronavirusa na mortalitet s obzirom na dob, spol, socio-ekonomska obilježja i mjesto stanovanja. Istraživanja su pokazala da su starije osobe, posebno muškarci, siromašniji ljudi i oni koji žive u urbanim i gušće naseljenim područjima, ali i u domovima za starije i nemoćne (posebno u razdoblju prije dostupnosti cjepiva) podložniji zarazi i fatalnom ishodu bolesti. Uz ove čimbenike, rizik smrti snažno se povećava s prevalencijom komorbiditeta kod zaraženih. Zanimljivo je da zemlje EU u kojima je stopa mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti prije pandemije bila visoka, a to su uglavnom bivše socijalističke zemlje, imaju i najviše kumulativne stope smrtnosti od COVID-19. Vjerojatno se u tome krije dio odgovora o uzrocima povećane smrtnosti umirovljeničke populacije – zaključuje Čipin.