Prošlo je mjesec dana od obaveznog dvojnog iskazivanja cijena uoči uvođenja eura početkom iduće godine. Što su uočili tajni kupci – ima li zaokruživanja cijena na više? Što znači ulazak u eurozonu u trenutku kada Europi prijeti recesija, a Svjetska banka Hrvatskoj prognozira gospodarski rast manji od 2 posto u idućoj godini? Kako se prihvaćanje eura odražava na tržište nekretnina?

O tome su  za HRT govorili državni tajnik ministarstva financija Stjepan Čuraj, Matej Bule iz HNB-a, ekonomski analitičar Luka Brkić te Biljana Šuša iz Udruge Zvonimir.

Bule je istaknuo  kako bi svi bili sretniji da se događa uvođenje eura u Hrvatskoj u makroekonomskim okolnostima koje su stabilnije i predvidljivije.

“Gledajući u povijest, 2013. godine kada je Hrvatska ušla u EU vidjeli smo u godinama koje su se odvijale ozbiljne strukturne promjene u našoj ekonomiji, vidjeli smo snažan rast izvoza na europska tržišta, porast broja izvoznika, vidjeli smo da su europski fondovi postali jedan od pokretača ekonomskog rasta”, naglasio je.

Isto tako dodaje da ćemo prave efekte uvođenja eura vidjeti u godinama koje dolaze. Kako kaže, uvođenje eura će imati veliki utjecaj na turizam, robni izvoz, ali i na građane stoga što će 1. siječnja shvatiti da za njih valutni rizik više ne postoji.

Zaklon od oluje

Uvodimo euro uslijed inflacije, rasta kamata i velike krize, ali jedna stvar mogla bi biti pozitivna

“Uvođenjem eura građani će vidjeti benefite koji možda na prvu neće biti pozitivni, no bit će manje negativni nego što bi bili da nema eura”, rekao je Čuraj i dodao kako je i 2013. godine bilo euroskeptika, no danas ljudi vide da im je bolje.

Brkić naglašava da eurozona opstaje ili propada samo pod pretpostavkom da EU ima dublju integraciju ili će se morati vraćati na nešto što se zove najmanja europska integracija na nivou carinske unije ili maksimalno zajedničkog tržišta.

Dodaje kako su velike prednosti ulaska u EU. “Priča o Europi jednoga glasa je puno složenija nego što je priča o ulasku u eurozonu i jedinstvenoj valuti. Ne zaboravimo, da je osnova EU konstrukcija država i nacija”, istaknuo je.

Euro je pao na najnižu razinu zadnjih 20 godina u odnosu na dolar. Svjetska banka je predvidjela da će hrvatsko gospodarstvo u idućoj godini rasti samo 1,8 posto, a HNB ima lošiju prognozu i govori 1,4 posto. “Mi ulazimo u eurozonu s pokretačima rasta koji su puno kvalitetniji nego što su bili prije 10-ak ili 15 godina”, istaknuo je Bule.

Naši bitni vanjskotrgovinski partneri kao što su Njemačka, Italija, Austrije su na granici recesije, govori Čuraj te dodaje kako je procjena inflacije za prvih 9 mjeseci 10 posto. Kako kaže, to je već na došlo na dvije cifre na razini najrazvijenijih zemalja. “Sve svjetske valute padaju zato što se s dolarima trguje nafta”, istaknuo je