Recesija je riječ koju nismo čuli više od desetljeća, a sada u nekoliko mjeseci događa se hiperinflacija u Europi i Hrvatskoj i strah od nestašica i čini se da više nije pitanje hoće li se dogoditi, već kada. U recesiji ljudi kupuju samo ono što im je najpotrebnije. Što znači da pada potrošnja pada proizvodnja, a lančana reakcija toga može biti porast nezaposlenosti.

ŠTO SLIJEDI?

‘U uzburkanim smo vodama, moguća recesija’

Ponavlja se u razdobljima od nekoliko godina, obično započinje u jednoj zemlji i treba joj određen broj mjeseci da se preseli u druge.

“Kada osjetimo da će nam biti loše onda prestanemo trošiti, počnemo štedjeti i onda počne recesija, odnosno pad koji uglavnom pada ispod prirodne stope rasta i kad dovoljno padnemo opet počinjemo vjerovati da ćemo rasti, to su ekonomski ciklusi”, objašnjava za  Dnevnik Nove TV stručnjak za krizni menadžment Danko Sučević.

A podaci pokazuju da na svjetskoj burzi padaju cijene četiri glavna građevinska materijala. Katarina Špiljak iz zagrebačke građevinske tvrtke kažu da pomno prate situaciju.

“Činjenica je da je betonsko željezo u padu, ali činjenica je da je sve što je od nafte u porastu. Svi pratimo događaje na svjetskom tržištu i nitko od nas ne može reći sa sigurnošću što nas čeka na jesen”, tvrdi.

nije dobro

Šefica MMF-a: Ova godina bit će teška, iduća bi mogla biti još i teža

Stručnjaci predviđaju – stiže nam recesija. Profesor s Fakulteta političkih znanosti Kristijan Kotarski objašnjava kako bi ona mogla izgledati.

“Podaci ukazuju na ispuhivanje mjehura na robnim burzama, govore u prilog da će jednostavno šanse za recesiju biti uvećane i najgori scenariji koje može biti je stagflacija, istovremeno velika nezaposlenost i recesija uz visoke cijene”, tvrdi.

Posljednja svjetska recesija bila je ne baš toliko davne 2008. godine. A 14 godina poslije, čini se, sličan nam scenarij kuca na vrata.