Varaždinski župan Predrag Štromar kaže da njegova županija ima jedan od najviših pozitivnih salda robne razmjene s inozemstvom te da je, isključujući Grad Zagreb, najkonkuretnja u Hrvatskoj te prva prema kvaliteti poslovnog okruženja iako je po razvijenosti, prema posljednjim podacima, ispod prosjeka države. Siguran je da daljnji rast županije  treba temeljiti na razvoju visokog obrazovanja, centara kompetencija, odnosno ulaganju u dodatnu vrijednost proizvoda. Međutim, dodaje i da je preduvjet za ravnomjerni razvoj svake županije u Hrvatskoj fiskalna decentralizacija. 

Zašto se tek sad donosi Županijski razvojni program 2014. – 2020. i zašto Županija kasni s donošenjem tog dokumenta?
Županija ne kasni s donošenjem ovog dokumenta, s obzirom da je još uvijek u tijeku postupak izrade nove Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, čiji je završetak predviđen do kraja lipnja 2015. godine. Uzimajući u obzir činjenicu da je paralelno s izradom Strategije regionalnog razvoja RH planirana i izrada županijskih razvojnih strategija, prema naputku Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije trebala se donijeti Odluka o produljenju važenja ŽRS-a 2011.-2013. na 2015. godinu, koja je i usvojena na sjednici Skupštine Varaždinske županije 25.02.2015. Također, prethodno je donesena i Odluka o produljenju važenja ŽRS-a na 2014. Svrha produljenja je osigurati kontinuirano postojanje podloge za korištenje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na prelasku iz trenutne u buduću financijsku perspektivu. Potrebno je naglasiti i da izrada županijskih razvojnih strategija zahtijeva ne samo strateški već i zakonodavni okvir. Pretpostavke za izradu županijskih razvojnih strategija stvorene su tek donošenjem novog Zakona o regionalnom razvoju koji je usvojen u prosincu 2014., a smjernice za izradu novih županijskih strategija tek su u izradi.  Stoga se izrada Županijske razvojne strategije za razdoblje 2014.-2020. trenutno vodi Pravilnikom o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija iz 2010. godine, a prema naputku nadležnog ministarstva. 

Koji bi, prema vama, trebali biti naglasci u tom dokumentu, odnosno, na čemu se temelji razvoj Županije?
Siguran sam da će analize pokazati da se treba temeljiti na razvoju visokog obrazovanja, centara kompetencija, općenito ulaganju u dodatnu vrijednost naših proizvoda. Inače, trenutno kroz proces izrade ŽRS-a sagledavamo stanje razvoja Županije iz različitih društveno-gospodarskih aspekata kako bi omogućili definiranje ključnih smjernica razvoja. Formirali smo i tematske grupe radne skupine koje će raditi na izradi SWOT analize iz područja infrastrukture, zaštite okoliša, gospodarstva, poljoprivrede, zdravstva i socijalne skrbi, obrazovanje, kulture i sporta, civilnog društva, civilne zaštite i prilagodbe klimatskim promjenama te jedinice lokalne samouprave. 

Je li Regionalni razvojni koncept preduvjet za razvojni program i može li se napraviti suvisao razvojni program bez regionalnog razvojnog koncepta?
Nije nužan preduvjet jer se Županija i do sada  razvijala zavidnom dinamikom, ali uvelike pomaže pri ostvarenju ravnomjernog razvoja jedinica lokalne samouprave. Primjerice, u Županiji postoji velik broj poslovnih zona koje su rascjepkane i međusobno nepovezane, a svaka jedinica lokalne samouprave ima svoj vlastiti razvoj, pa je ipak dobro imati regionalni razvojni koncept radi vizije budućeg razvoja.

Kada se očekuje završetak izrade oba dokumenta?
Završetak izrade Županijske razvojne strategije planira se u drugoj polovici ove godine sukladno dinamici izrade Strategije regionalnog razvoja RH i naputku Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Prema posljednjim podacima Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova, Varaždinska županija nalazi se ispod prosjeka razvijenosti Republike Hrvatske. Je li Županija zapravo Hrvatska u malom, odnosno ima razvijeno uglavnom samo središte, a ostale jedinice su nedovoljno razvijene?
Što se tiče fiskalne snage, činjenica je da Grad Varaždin nosi gotovo polovicu poreznih prihoda cijele Županije (40 posto), no kao i svugdje postoje više i manje razvijeni gradovi i općine, a kod nas su primjerice, uz središte, razvijena i pogranična područja te pojedine poslovne zone. Sveukupno gledajući naša Županija ima ostvareni jedan od najviših pozitivnih salda robne razmjene s inozemstvom, najkonkuretnja je u RH (na prvom mjestu Grad Zagreb) te prva prema kvaliteti poslovnog okruženja i druga prema kvaliteti poslovnog sektora. Također, jedna smo od rijetkih županija u kojoj od 2009. na dalje nije zabilježen pad zaposlenosti, a i stopa nezaposlenosti ispod je državnog prosjeka. Primjerice, u 2014. stopa nezaposlenosti u Županiji bila je 13 posto, dok je državni prosjek bio 18,7 posto.

Nedavno ste kritizirali 'nered' u planiranju i financiranju potreba županija, gradova i općina u Hrvatskoj. Što ste mislili pod 'neredom'?
Mislio sam na usmjerenost na porez na dohodak kao ključni prihod. Uz učestale promjene u propisima koji ga uređuju, čak i usred proračunske godine, dolazi do "nereda" u planiranju i financiranju potreba Županija, gradova i općina. Problem je da se promjene provode jednostrano od strane središnje države, bez usuglašavanja sa županijama, gradovima i općinama i bez odgovarajućih kompenzacijskih mjera, što onemogućuje stabilno provođenje dugoročnih planova regionalnog razvoja. Osim toga, izvori financiranja jedinica lokalne i regionalne samouprave uređeni su velikim brojem propisa, a bez da su isti izravno stavljeni u nadležnost tih jedinica i u cijelosti raspoloživi istima. Ovakav pristup onemogućuje transparentno i učinkovito upravljanje javnim financijama. Potrebno je jasno utvrditi vrste i iznose prihoda koji će u potpunosti ulaziti u nadležnost jedinica lokalne i regionalne samouprave po pitanju evidencije, naplate i raspoloživosti, uz jasno utvrđene kriterije kojima će se osigurati kvalitetne javne usluge svim žiteljima, neovisno na području koje jedinice žive.

Koji su razlozi fiskalne nejednakosti među županijama jer prema posljednjim studijama samo Grad Zagreb, Istarska, Primorsko-goranska i Zagrebačka županija mogu zadovoljavati sve javne funkcije bez pomoći sa strane?
Neto fiskalni položaj Županija općenito je u korelaciji s demografskim, gospodarskim, teritorijalnim i drugim značajkama. Inače, promatrajući analizu IJF-a na temu neto fiskalnog položaja, za našu se županiju može konstatirati da je od 2011. do 2013. prosječno prikupljeno 24,3 tisuća kuna prihoda po stanovniku godišnje (80 posto prosjeka Hrvatske), po čemu smo na 11. mjestu. U istom razdoblju utrošeno je prosječno 26,9 tisuća kuna po stanovniku (89 posto prosjeka Hrvatske) iz proračuna opće države i prema tome smo na 18. mjestu. Ukupni rashodi Varaždinske županije i naših gradova i općina među najmanjima su u RH što ukazuje na racionalno trošenje proračunskih sredstava.
Treba svakako uzeti u obzir i geografski položaj Županije koji onemogućuje ostvarivanje značajnijih prihoda od imovine. Radi se primjerice o koncesijama na pomorsko dobro, porezu na plovila, zakupu poljoprivrednog zemljišta pa su prihodi od imovine u našem ukupnom proračunu zastupljeni sa svega 2,5 posto. Osim toga, primijenjeni ključ raspodjele prihoda i rashoda, primjerice kod izvanproračunskih korisnika kao što su Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i slično, ne iskazuje najtočnije stvarno raspodjelu u Hrvatskoj. 

Smatrate li i vi, poput sve brojnijih mišljenja, da treba ukinuti županije?
Ne nužno ukidanje, prije upravno preustrojavanje uz organizacijske promjene, uz jasno utvrđivanje nadležnosti i bez preklapanja sa središnjom državom. Preduvjet je naravno fiskalna decentralizacija. Jer kvalitetan i ravnomjeran regionalni razvoj sigurno je lakše osigurati uz manji broj županija/regija, na bazi minimalno 600.000 stanovnika, te uz stabilne izvore financiranja kojima će se moći osigurati kvalitetne javne usluge građanima, jednako dostupne svima. 

Nije li ukidanje županija na neki način jednako štednji, odnosno "bolnim rezovima" kao vladajućem sustavu mišljenja danas u rješavanju gospodarske krize?
Poanta nije u uštedi nego u razvoju. Ukidanjem bi se možda uštedjelo na dužnosničkim naknadama, administrativnim troškovima nekih službi i sličnom. No, većina proračunskih sredstva je transferna jer trenutno županije obavljaju poslove iz djelokruga decentraliziranih funkcija, kao što su zdravstvo, školstvo i socijalna skrb, ali isti su administrativne prirode. Uz to su najvažnije institucije za regionalni razvoj i povlačenje sredstava iz EU fondova, tako da bi se svi ti poslovi iz trenutnih nadležnosti i dalje trebali negdje obavljati kako bi građanima bile dostupne javne usluge koje trebaju. Znači, za uspostavu učinkovitijeg sustava regionalne vlasti trebaju nam jasno utvrđene nadležnosti novih upravno-administrativnih jedinica, kako god se one zvale i jasni, direktno raspoloživi prihodi kojima će samostalno upravljati i za koje će odgovarati. A sve to uz uvažavanje kriterija za standard žitelja na pojedinom području kojima će se onda utvrditi razina javnih usluga koje minimalno zaslužuju, čega sad nema.

Jednaka šansa za sve

Kako doskočiti problemu ravnomjernog razvoja Županije?

Svi građani u svim općinama moraju imati jednaku šansu, jednaku dostupnost obrazovanju, osiguravanju predškolskog standarda i dostupnost ostalih usluga koje ima i centar Županije, a koje će stvoriti pretpostavke za ostanak stanovništva u ruralnim krajevima. Primjerice, mi ćemo kroz izgradnju širokopojasnnog Interneta otvoriti nove razvojne šanse za zapošljavanje i rast te dodatno pridonijeti da se izjednači kvaliteta života u ruralnim i urbanim područjima.