Da bi povukli više od milijarde eura namijenjenih istraživanjima, razvoju i inovacijama, a koje će nam biti na raspolaganju iz novog europskog financijskog okvira, moramo donijeti Strategiju pametne specijalizacije (S3).

Nakon gotovo godinu dana rada na njoj, Strategija za čije su donošenje zaduženi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i ono znanosti i obrazovanja, napokon bi, čini se, trebala biti gotova.

Usklađivanje prijedloga
”Strategija pametne specijalizacije (S3 do 2029.) trenutno se nalazi u fazi usuglašavanja i finalizacije prijedloga nacrta teksta između nadležnih tijela, nositelja izrade – Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstva znanosti i obrazovanja, koji na njoj partnerski rade”, odgovaraju iz Ministarstva gospodarstva. Iz odgovora drugog nositelja izrade Strategije pak ne stječe se dojam partnerskog rada.

”Ministarstvo znanosti i obrazovanja dovršilo je prijedlog Strategije u studenom 2021. godine te je isti dostavljen u Ministarstvo gospodarstva u studenom 2021. na daljnje postupanje”, poručuju iz ministarstva pod vodstvom Radovana Fuchsa.

Gdje je “zapelo” donošenje strategije, na čijoj se izradi počelo raditi još u rujnu prošle godine, iz ministarstva koje vodi Davor Filipović ne objašnjavaju. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja pak ističu da se sve odužilo radi usklađivanja prijedloga Strategije s novim tematskim prioritetnim područjem “Digitalni proizvodi i platforme” na prijedlog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i s industrijskom tranzicijom na prijedlog Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a.

S3 Strategija, naime, donosi se kako bi se ulaganja usmjerila u područja koja najbolje odgovaraju potencijalu svake države za inovacije. Riječ je, dakle, o područjima koja imaju potencijal za inoviranje, no za to im je potrebna financijska pomoć.

U prošloj su strategiji definirana pet takva tematska prioritetna područja (TPP-a) – zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost te hrana i bioekonomija. U novoj bi im se strategiji pak trebala pridružiti drvna i ICT industrija.

ICT industrija, naime, u prethodnoj je strategiji bila uključena kao horizontalna tema, odnosno kao podrška TPP-ovima. U ovoj bi pak trebala dobiti jači značaj, a time i veće mogućnosti financiranja.

“Ideja je da se pomogne tranziciji industrije, koja je pretežno uslužno orijentirana, prema produktnoj” poručuju iz udruženja koja su radila na prijedlogu TPP-a Digitalni proizvodi i platforme – HGK-a, HUP-a CISEx-a i CroAI-a.

Koliki je točan iznos?
Iz Ministarstva gospodarstva pak pojašnjavaju da je nova Strategija preciznije fokusirana na područja u kojima poduzeća mogu ostvariti konkurentsku prednost na domaćem i stranom tržištu.

“Moguća područja financiranja tako sada uključuju: personaliziranu brigu o zdravlju, pametnu i čistu energiju, pametni i zeleni promet, sigurnost i dvojnu namjenu – svijest, prevencija, odgovor, sanacija, održiva i kružna hrana, prilagođene i integrirane proizvode od drva i digitalne proizvode i platforme”, navode iz Ministarstva gospodarstva.

Sva će ova područja, za aktivnosti istraživanja i inovacija, na raspolaganju do 2027. iz EU fondova imati više od milijardu eura. Točan iznos varira, ovisno o tome koga se pita. Tako iz ministarstva Radovana Fuchsa kažu da je iz novog Programa konkurentnost i kohezija od 2021. do 2027. alocirano 1,1 milijarda eura u okviru Prioritetnog područja 1.

Iz ministarstva Davora Filipovića pak kažu da će nam kroz dva Programa (Program konkurentnost i kohezija i Integrirani teritorijalni program) biti dostupno 1,026 milijardi eura.

U oba slučaja riječ je o velikom novcu za koji treba biti spreman i pametno ga iskoristiti ako želimo vidjeti rezultate u području u kojem smo među najgorima u Europskoj uniji. Naime, na Europskoj smo ljestvici uspjeha u inoviranju u najlošijoj skupini zemalja, onoj skromnih inovatora.