Dok se za ovu godinu očekivanja u pogledu gospodarskog rasta vrte oko stagnantnih brojki, prošla se u odnosu na prvotna očekivanja rasta BDP-a pokazala boljom. To vrijedi i za privatnu potrošnju, koju je poduprla još jedna dobra turistička godina. Na tom su tragu, primjerice, i ovaj tjedan objavljeni statistički podaci o rastu putničkog prometa u zračnim (+108%) i morskim lukama (+24%).

Usto, računa se da su inozemni prihodi od turizma, uz nemali utjecaj rasta cijena, dosegnuli rekordnih 13 milijardi eura, što je gotovo četiri više nego godinu prije i oko 2,5 milijarde više nego u predpandemijskoj 2019. Pritom je, primjerice, u razdoblju vrhunca sezone, od lanjskog lipnja do rujna, skok cijena u prosjeku iznosio 16,6% (u 2021. godini 3,9%).

Sva ta kretanja i obilježja privatne potrošnje već su potvrdili i podaci o fiskalizaciji za prošlu godinu, a na istom su tragu i jučer objavljeni statistički podaci središnje banke o bezgotovinskim transakcijama. Pritom je u kontekstu važnosti turizma posebno zanimljiv dio koji se odnosi na lanjsku potrošnju stranaca tj. transakcije prihvata kartica izdanih u drugim zemljama.

‘Špica’ dominira
Prema HNB-ovim brojkama, njima su lani obavljena plaćanja vrijedna gotovo 32,2 milijarde kuna, što uključuje kupnje robe i usluga preko prihvatnih uređaja, od bankomata do POS uređaja i kupnji e-novcem.

U odnosu na godinu prije, kad je vrijednost tih transakcija “stranaca” (s tim da iza stranih kartica ne stoje isključivo strani državljani) iznosila 20,8 milijardi kuna, lani je dakle, njihova vrijednost bila 54,5 posto veća.

Pritom valja primijetiti da je postotni rast broja transakcija na razini cijele godine bio i nešto izraženiji. Unutar godine, pak, glavnina vrijednosti transakcija prihvata stranih kartica u Hrvatskoj odvija se u tri ljetna mjeseca, odnosno za turističke sezone.

U isto vrijeme, unatoč često isticanom padu kupovne moći plaća, visoke stope rasta bilježe se i u obrnutom smjeru, u međunarodnim platnim transakcijama koje su obavljene karticama izdanim u Hrvatskoj. I one su se prekogranično lani “peglale” znatno više nego godinu prije.

Tijekom prošle godine njihova je vrijednost dosegnula 20,4 milijarde kuna, što 40 posto više od 14,5 milijardi kuna zabilježenih u 2021., pri čemu je njihov broj u postocima porastao tek nešto manje.

Prekogranične kartične platne transakcije iz Hrvatske u inozemstvo iz godine u godinu bilježe rastući trend. Njihovu rastu svakako pridonosi razvoj internetske trgovine odnosno online kupovina iz inozemstva, koji je najprije bio dobio na zamah ulaskom u Europsku uniju, a navike potrošača u smjeru online kanala dodatno je potaknula i pandemija.

Oporavak industrije putovanja
No, prošle godine do izražaja je došao i opći oporavak industrije putovanja. U tom smislu zanimljivo je primijetiti da su npr. u lanjskom prosincu hrvatske zračne luke zabilježile daleko najveći porast putnika s domaćinom svjetskog nogometnog prvenstva Katrom; gotovo deset tisuća ili pet puta više nego u istom mjesecu godinu prije. No, visoke stope rasta bilježe se i s vodećim zemljama po prosinačkom prometu – s Njemačkom 42 posto, a s Velikom Britanijom gotovo sto posto.

Iako se u predviđanijima turističkih aktivnosti i potrošnje danas često apostrofira pad kupovne moći, mnogi će reći da je potražnja Europljana općenito za putovanjima relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka. To se najčešće objašnjava njezinim relativno malim udjelom u budžetu stanovništva.

Kako se ističe u nedavnoj analizi HUP-a, na razini EU on iznosi oko tri posto. Utoliko i očekivanja ovogodišnje turističke sezone u Hrvatskoj ostaju solidna, a to bi se trebalo potvrditi i na bezgotovinskim kartičnim transakcijama.