Početak sezone sazivanja glavnih skupština dioničara pokazuje da će i ove godine dosta profitabilnih kompanija iskoristiti poreznu olakšicu za reinvestiranje dobiti kroz povećanje temeljnog kapitala. Među posljednjiima to je najavila Medika sa svojih 40 milijuna kuna dobiti, a nešto ranije na to su se odlučili Čakovečki mlinovi, Imperijal, Ilirija…

Premda je i Hrvatski telekom najavio da će (prvi put) dio dobiti usmjeriti u povećanje temeljnog kapitala, kod tvrtki u pretežito stranom vlasništvu veća zadržavanja zarada baš i nisu trendno obilježje, dapače. Podaci za prošlu godinu govore da je na kunu zadržane zarade u Hrvatskoj u inozemstvo otišlo 6 kuna isplaćenih dividendi. Iako su i profiti tvrtki u inozemnom vlasništvu u osjetnom padu, i to ne od lani, strani su vlasnici prošle godine iz hrvatskih tvrtki povukli čak 595 milijuna eura ili oko 4,5 milijarde kuna dividendi, što je desetak posto veći odljev zarada nego godinu prije. Nasuprot tome, podaci središnje banke pokazuju da su zadržane zarade stranaca u 2013. pale na samo 100 milijuna eura (oko 750 milijuna kuna), što je brojka kakva se ne pamti.

No, ona je tolika ne računajući nepovoljan utjecaj koji su na razinu zadržanih dobiti imala Inina vrijednosna usklađenja imovine – ponajprije u Siriji. S efektom tih vrijednosnih usklađenja zadržane su zarade u 2013. potonule u 'minus' od 220 milijuna eura, koliko su isplaćene dividende bile veće od tekućih dobiti.  Mimo tih lanjskih brojki, ni neke recentne skupštinske odluke i najave ne nagovještavaju zaokret stranih investitora prema jačem reinvestiranju dobiti u Hrvatskoj. A to, nažalost, govori ponešto i o njihovim procjenama srednjoročnih perspektiva Hrvatske kao tržišta. Primjer Hrvatskog telekoma, odnosno njegova vlasnika Deutsche Telekoma koji je ove godine odlučio gotovo polovicu lanjske dobiti reinvestirati, odnosno usmjeriti u povećanje temeljnog kapitala, zasad je više iznimka nego pravilo. Pored reinvestiranja 694 milijuna kuna, HT će 737 milijuna kuna od ukupno 1,43 milijarde kuna dobiti isplatiti dioničarima, pri čemu će Deutsche Telekomu pripasti oko 380 milijuna kuna ili 50-ak milijuna eura.   

Ericsson rekordno
Siemens je, pak, nedavno potvrdio isplatu oko 87 milijuna kuna dividende (gotovo sve je otišlo van), za što im nije bila dovoljna dobit prethodne poslovne godine, već su morali zagrabiti i u zarade iz ranijih godina. Istodobno, iz Ericssona N. Tesle najavili su rekordnu dividendu od 300+20 kuna, čime će švedski vlasnik povući oko 210 milijuna kuna ili gotovo duplo više nego lani. Intesa i EBRD, dva najveća dioničara koja zajedno drže 97,5 posto PBZ-a ove će godine povući oko 480 milijuna kuna, što je oko 350 milijuna kuna manje nego lani, ali je i dobit PBZ-a 2013. bila osjetno manja nego goidnu prije (615 prema 845 milijuna). Zagrebačka banka za skoru skupštinu, doduše, predlaže zadržavanje cjelokupne neto dobiti (465 milijuna kuna), no ona je nerijetko na isplate dividendi išla u posljednjem kvartalu.

To je bio slučaj i lani, kad su Bank Austria (Unicredit) i Allianz zajedno povukli oko 600 milijuna kuna iz zadržane dobiti davne 2007. U cjelini gledano, prema podacima središnje banke, ukupna se dobit tvrtki u stranom vlasništvu prošle godine prepolovila. Sa 774 milijuna eura koliko su ostvarili 2012. lani je njihova dobit okopnila na 376 milijuna eura. U najvećoj mjeri lanjski se pad pripisuje padu dobiti u financijskom sektoru te financijskim rezultatima u proizvodnji naftnih derivata, ali i telekomunikacijama te proizvodnji metala, ističu u HNB-u. 

Mol i Ina
U bankarskom sektoru pad profita obilježio je i 2012. godinu, ali lanjskom 10-postotnom povećanju 'izvoza' zarada najviše je pridonio upravo porast isplaćenih dividenda u djelatnostima financijskom posredovanju. Osim toga, za razliku od 2012. kada je Ina zadržala dobit ostvarenu 2011. lani je isplaćena približno polovica dobiti prethodne godine, čime je, primjerice, Mol povukao gotovo 170 milijuna kuna. Što se tiče zadržanih zarada, one su u 2012. iznosile 232 milijuna eura, a spomenutom lanjskom padu na 100 milijuna eura (ne računajući utjecaj Ine), najviše su pridonijela smanjenja zadržanih zarada banaka, odnosno djelatnosti financijkog posredovanja. To je, uostalom, vidljivo i iz usporedbi s devetomjesečnim podacima, koji samo potvrđuju da su zadnji kvartal i zaoštrena pravila vezana uz klasifikaciju plasmana i rezervacije uvelike opteretili financijske rezultate banaka. A osim što zasad nema naznaka poboljšanja poslovnog okruženja ili situacije s udjelom loših kredita, ove ih godine čeka i puni efekt primjene Zakona o potrošačkom kreditiranju.