U uvjetima kada se očekivalo da će, zbog posljedica korona krize, stati dolazak stranih radnika u Hrvatsku, čini se da se za popriličan broj njih ipak našlo mjesta u ovdašnjim tvrtkama.

Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je krajem prošlog tjedna njihov odjel za strance izdao ukupno 21.883 radne dozvole za državljane tzv. trećih zemalja.

U odnosu na mjesec dana ranije, broj novih radnih dozvola povećan je bio za 4,3 tisuće, no još je 72 posto predviđene kvote neiskorišten.

Ipak nije zanemarivo

U odnosu na brojke od prije točno godinu dana, pak, razina zapošljavanja stranih radnika gotovo je prepolovljena, ali u odnosu na prvotna očekivanja tijekom lockdowna i na činjenicu da je zbog globalnog rasplamsavanja pandemije došlo do zaustavljanja potražnje za radnicima na drugim tržištima i slijedom toga i odljeva radne snage iz Hrvatske, broj izdanih dozvola u MUP-u u proteklom razdoblju nije zanemariv.

Prošla godina bila je upravo zbog odljeva kvalitetnih radnika u druge europske zemlje rekordna u zapošljavanju stranaca u hrvatskom gospodarstvu, no i u ovim uvjetima manjih potreba broj izdanih dozvola još premašuje 2018., kada je u istom razdoblju bilo odobreno zapošljavanje 15,6 tisuća stranih radnika.

Znakovito je i da je broj novih zahtjeva koji su u obradi u srpnju u odnosu na lipanj porastao (u lipnju ih je bilo 8,2 tisuće, a u srpnju 8,8 tisuća), a podatak da je u isto vrijeme prošle godine predanih zahtjeva bilo je za oko tri tisuće manje ukazuje na oživljavanje tržišta rada.

Sektorski gledano, ostvarena potražnja za stranim radnicima najizraženija je u građevinarstvu, dok je, u odnosu na predviđeni broj, dozvola najmanje dozvola traženo za poslove u turizmu.

Prošle godine rasprava i inicijative poslodavaca za podizanje godišnje kvote i njezino ukidanje rasplamsala se upravo zbog turizma, u kojemu su gotovo sve dozvole predviđene početkom godine do srpnja bile “potrošene”, pa se “u hodu” odobravalo izdavanje novih, ovisno o potrebama poslodavaca.

U srpnju 2019. je tako za različite poslove u turizmu u Hrvatskoj već bio odobren rad za više od 17.000 stranih radnika, dok je taj broj ove godine nešto ispod 6500, od predviđene kvote od 33.000 radnika.

U obradi je još oko 3000 zahtjeva. U turizmu najvećim dijelom stranici dobivaju dozvole za poslove pomoćnih radnika i sezonaca, a do kraja prošlog tjedna u te dvije kategorije izdane su bile dozvole za gotovo 5000 stranaca.

Dozvole su među ostalim dane i za 425 konobara, te za 287 kuhara. Iako je građevinski sektor u ovoj godini najviše posegnuo za strancima, još je to osjetno ispod lanjske razine.

Lani je, naime, MUP izdao dozvola za 16,3 tisuće građevinaca, a ove godine 11,5 tisuća. Promjene su vidljive u većem interesu za neke od poslova, pa je primjerice već odobreno više dozvola za fasadere.

Iako je na domaćem tržištu, kako bilježi portal MojPosao, u prvih pola godine potražnja, uz građevince, bila još jedino u zdravstvu, taj se kadar slabo popunjava iz “uvoza”. Odobren je ove godine dolazak 12 stranih radnika u tom sektoru, najviše dentalnim asistentima.

Jedan od sektora za koji je u pripremi ovogodišnje kvote iskazao velike potrebe za radnicima je informatika, kako je vidljivo iz MUP-ove statistike, ipak nije iskoristila mogućnosti popunjavanja radnih mjesta strancima.

Do kraja prošlog tjedna po svim vrstama poslova od dizajnera, programera do projektanata informatičkih sustava, zaposleno je tek njih 66, 10-ak posto procijenjenih potreba, a u obradi je i dalje mali broj zahtjeva, tek 15. Nešto bolju razinu iskorištenosti kvote radnih dozvola postigli su do sada poslodavci iz prerađivačke i metalne industrije.

Više se nikome ne žuri

U Hrvatskoj se ove godine očekivalo da bude zaposleno stotinjak tisuća stranaca, a kako je pred početak godine počeo presušivati bazen radne snage u susjednim državama, potraga se počela širiti i na daleke azijske države, a požurivalo se donošenje zakona o strancima, koji bi omogućio dugo zazivan novi model za njihovo zapošljavanje.

Zakon će na usvajanje tek na jesen, po formiranju nove vlade, no s obzirom na nove okolnosti u gospodarstvu, više se nikom ni ne žuri da bude prioritet na dnevnom redu.