Napuniti prazne farme, skupe kredite reprogramirati, a za nove osigurati povoljnije uvjete, prihvatiti EU standarde o dobrobiti životinja, brendirati mesne proizvode kao GMO free, te sve probleme rješavati kroz dijalog s državnim institucijama kojeg odavno nema. Ovo su tek neki od zahtjeva iznesenih na okruglom stolu na temu što poljoprivrednici stočari očekuju od buduće Vlade RH, održanom u organizaciji Zbora agrarnih novinara.

Do Domovinskog rata u stočnom fondu bilo je više od dva milijuna svinja i oko milijun goveda, dok brojke iz 2014. govore o uzgoju manje od milijun svinja i oko 450 tisuća goveda. Godišnje potrebe hrvatskog tržišta za svinjetinom iznose oko 2,4 milijuna svinja, pa je uvoz lani opet potukao domaću proizvodnju, a čak 85 posto teladi utovljeno je od uvoznih grla.  "Vrijednost ukupne godišnje proizvodnje u poljoprivredi pala je ispod 20 milijardi kuna, no više od toga zabrinjava što se udjel stočarstva spustio ispod 30 posto", rekao je Goran Pajnić, predsjednik Grupacije poljoprivredno-prehrambene industrije pri HUP-u. "Moguće je u pet godina zaustaviti dramatično urušavanje stočarstva, koje je svuda u svijetu cijenjeno radi visoke multiplikacije (4 do 8%) na zapošljavanje i rast BDP-a", ističe Pajnić.

Od nove Vlade traži neka ispravi grijeh aktualne i usvoji pravila o dobrobiti životinja za što se iz EU po grlu može dobiti i 500 eura.  "Vlada mora konačno reći je li proizvodnja hrane strateška jer, iz ovog što se događa čitamo da smo joj smetnja što najbolje potvrđuje egzodus mladih iz Slavonije", smatra Ružica Vukovac čija obitelj drži farmu 250 muznih grla, a ovih dana im je uskraćen zakup državnih hektara, godinama su koristili 35 hektara, a ostali su bez 15. Vukovac traži i povratak obveznog članstva u Poljoprivrednoj komori, sada članarinu plaćaju Obrtničkoj komori od koje nemaju potporu.  

Direktor Koke Stjepan Sabljak upozorava na teško stanje u peradarstvu koje nikada nije primalo potpore, niti je moglo koristiti pretpristupne fondove EU, a sada je zaboravljeno i kod dodjele državnog zemljišta stočarskom sektoru. "Trošak hrane doseže čak 70 posto, a peradarstvo u ukupnom stočarstvu ima udjel 19 posto", podsjeća Sabljak koji predlaže i smanjivanje PDV-a te nacionalno brendiranje proizvoda oznakom GMO free što bi otvorilo izvoz.

Toni Raič, predsjednik Udruge Baby Beff smatra da doprinos novom modelu razvoja stočarstva mora dati i ministar zdravlja. "Njegova zadaća je skrb za zdravlje nacije, a to ne čini dok dopušta uvoz govedine po cijeni od dva eura za kilogram što najbolje govori o nekvaliteti tog mesa", ilustrirao je Raič kako riješiti problem uvoza po damping cijenama. "Bankari su nas minulih godina zatrpavali ponudama, puno smo investirali. Danas su brojne farme prazne, banke su mnoge dale na bubanj. Najbrže rješenje za oporavak stočarstva su povoljni krediti kako bi napunili prazne farme i servisirali obrtna sredstva", poruka je vlasnika Agrozeline Stjepana Trcaka da se razmisli o Agro banci.  

Nisu došli svi

Dijelu politike agrar važan 

Zbor agrarnih novinara poziv za tematski skup – Što poljoprivrednici očekuju od buduće Vlade RH – uputio je i svim političkim strankama. Poziv su prihvatili iz ORAH-a, HDZ-a, HDSSB-a i HSS-a, a njihovi su predstavnici redom ustvrdili kako je poljoprivreda u fokusu njihovih stranki te da je smatraju jednom od glavnih uzdanica u budućem razvoju ukupna gospodarstva.