Arapske zemlje u regiji Bliski istok/Sjeverna Afrika – područje MENA – uložit će 755 milijardi dolara u energetske projekte u sljedećih pet godina, i to usprkos padu cijene nafte. Pokazuje to najnovije istraživanje Arab Petroleum Investment Corp., instituta sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji, koje je prenijela Hina, a za Poslovni dnevnik je prokomentirao naftni konzultant Davor Štern, inače bivši ministar gospodarstva i predsjednik Uparve Ine, kao mogući veliki zaokret u naftnoj politici. 

"Moglo bi se raditi o najnovijem pokušaju arapskih zemalja bogatih naftom da prijeđu s prodaje sirove nafte na preradu nafte, što bi donijelo velika ulaganja u razvoj tamošnjeg rafinerijskog biznisa, i to u funkciji možebitno isključivog izvoza naftnih derivata, a ne više i sirovine", kaže Štern dodajući da su rafinerije u tim zemljama dosad bile orijentirane na prerade nafte za domaće potrebe, te da je u Iraku u tijeku gradnje rafinerije golemih kapaciteta.  
Štern procjenjuje i da je izgledno formiranje novog OPEC-a derivata, drugim riječima po jednoj teoriji koja je već prisutna u naftnim krugovima ove zemlje više ne bi izvozile naftu, nego isključivo prerađevine. Ne bih iskjučio upravo takav scenarij, kaže Štern, jer se moguće radi o zaokretu po sistemu "ako ne mogu kontrolirati cijenu sirove nafte, onda mogu kontrolirati cijene derivata".  Ovo bi, dodaje, moglo poljuljati i stabilnost poslovanja rafinerija u Europi koje prerađuju uvezenu sirovinu. 

Inače, rezultati navedenog ekonomskog istraživanja pokazuju da će se oko 42% ulaganja ili 316 milijardi dolara potrošiti na proizvodnju struje, dok će se 31% potrošiti za naftu, a 27% za plin. Više od tri četvrtine ulaganja potrošit će osam zemalja – to su Saudijska Arabija, UAE, Alžir, Irak, Iran, Kuvajt, Katar i Libija, koje posjeduju najveće rezerve nafte i plina, podsjeća studija.