S obzirom na gospodarski značaj teme istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu i veliki interes medija, iz Agencije za ugljikovodike poslali su pismo kojim žele, kako kažu, na jednom mjestu približiti neke od ključnih informacija vezanih uz sami proces, a koje zanimaju građane i medije.
Pismo potpisuje Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije, a u nastavku ga prenosimo u cijelosti:
"Aktivnosti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika
U skladu sa Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, Vlada RH je 2. travnja 2014. godine objavila prvo javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu. Javno nadmetanje je zatvoreno 3. studenog 2014. godine te je utvrđeno da su pristigle ponude od strane 6 kompanija za 15 istražnih prostora. Stručno povjerenstvo je pozitivno ocijenilo ponude za 10 istražnih prostora te je u konačnici Vlada RH na sjednici 2. siječnja 2015. godine donijela 10 Odluka o izdavanju dozvola. Međutim, ove odluke Vlade nisu važeće ako se ne potpiše Ugovor o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika s odabranim ponuditeljima, čemu prethode pregovori.
Važno je napomenuti da se prilikom odabira vodilo posebnu brigu o iskustvu ponuditelja, pa su se tako na javno nadmetanje mogle prijaviti isključivo kompanije koje koriste visoke tehnološke i ekološke standarde te su dokazale da nemaju ekoloških incidenata u prošlosti.
Istražni prostori odmaknuti minimalno 10 km od obale i 6 km od otoka
Prijašnji istražni prostori obuhvaćali su priobalje i otoke, novim prijedlogom osigurali smo da se istražni prostori odmaknu minimalno 10 km od obale i 6 km od otoka te su identificirana ograničenja istražnih prostora na kojima se istražne radnje ne mogu odvijati ili se pak mogu izvoditi uz posebne uvjete. Treba napomenuti da su u prošlosti istražna bušenja rađena ne samo u podmorju već i na otocima kao što su primjerice Vis, Lastovo i Dugi Otok.
Financijska korist RH u odnosu na investitora povećana s 5 na 55 posto
Simulacija novog financijskog modela pokazuje da je financijska korist od eksploatacije za Republiku Hrvatsku u prosjeku 55 naprema 45 posto za investitora. Prijašnjim modelom, koji je bio na snazi do veljače 2014. godine, koristi za RH su bili 5 posto, a za investitora 95 posto.
Ako primjerice uzmemo u obzir proizvodnju u 2013. godini od 1,3 milijuna barela ekvivalenta nafte u državni je proračun uplaćeno 365,7 milijuna kuna, dok bi novim financijskim modelom za tu količinu država prihodovala 3,8 milijardi kuna.
Odluke nisu važeće dok se ne potpiše Ugovor o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika
Naglasili bismo da su sukladno proceduri Vlade RH, predmetne Odluke stavljene na sjednicu Vlade RH pod klasom povjerljivo, isključivo kako bi se zaštitila tajnost podataka iz ponuda dostavljenih na prvom javnom nadmetanju. Da je bio cilj bilo što skrivati od javnosti, onda se predmetne Odluke kao takve ne bi objavile u službenom glasilu RH, niti bi se sve detaljne informacije dale medijima na brifingu koji je održan u Ministarstvu gospodarstva odmah po završetku sjednice Vlade RH.
Odlukama Vlade RH počinje faza pregovora oko potpisivanja Ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika te iste nisu važeće dok se ne potpiše Ugovor.
Nacrt Ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika ima oko 130 stranica te detaljno propisuje sva prava i obveze ovlaštenika dozvole i RH, detaljno obrađujući sve korake i radnje koje se tijekom istraživanja i eksploatacije moraju izvršiti u određenim rokovima kao i odgovornost za štetu, sanaciju i nadzor nad svim radnjama koje će se odvijati prilikom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. Ovlaštenici dozvole su već u samoj ponudi bili dužni prihvatiti odredbe nacrta ugovora te priložiti sve odredbe nacrta ugovora koje žele mijenjati u pregovorima, a isključivo u svrhu razjašnjenja.
Također, kako je i nekoliko puta najavljivano, a isto je bilo propisano i samom dokumentacijom za javno nadmetanje, u tijeku je provedba strateške procjene utjecaja na okoliš istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu čiji je okvirni rok za donošenje ožujak 2015. godine, a ugovori se neće potpisati dok ista ne bude gotova. Javna rasprava je već bila provedena u sklopu definiranja sadržaja Strateške procjene utjecaja na okoliš, a po završetku izrade Studija će biti predmet javne rasprave te će sva zainteresirana javnost pravovremeno biti obaviještena o svemu.
Bez pozitivne Ocjene utjecaja na ekološku mrežu potencijalni investitori neće moći provoditi nikakve aktivnosti
Strateška procjena utjecaja na okoliš daje određena ograničenja i preporuke kojih se ovlaštenici dozvola moraju držati prije započinjanja bilo kojih aktivnosti. Međutim, prije svakog zahvata u fazi istraživanja ovlaštenici dozvole su dužni zatražiti Ocjenu utjecaja na ekološku mrežu kada su u pitanju seizmička snimanja, kao i Ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš kada su u pitanju istražna bušenja. Navedene Ocjene su obvezujuće te se istražne radnje smiju provoditi pod uvjetima i na način kako će Ocjene nalagati. Ako se utvrdi komercijalno otkriće nafte ili plina, potrebno je napraviti Procjenu utjecaja na okoliš koja je uvjet za ishođenje lokacijske dozvole kao i izradu Glavnog rudarskog projekta prije početka same eksploatacije. Procjena utjecaja na okoliš je također bezuvjetno obvezujuća te se s eksploatacijom može započeti isključivo ako ista utvrdi da nema štetnih utjecaja na okoliš.
Vrata Agencije za ugljikovodike su uvijek otvorena
Važno je također napomenuti da su javne rasprave po pitanju istraživanja i eksploatacije ugljikovodika već nekoliko puta vođene; prilikom donošenja samog Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, kojim se omogućilo javno nadmetanje, kao i pri donošenju sadržaja Strateške procjene utjecaja na okoliš. Apsolutno podržavamo svaki dijalog sa stručnjacima te smo sve zainteresirane strane maksimalno uključili u cijeli ovaj proces. Štoviše, i na samoj tribini organiziranoj od strane ekoloških udruga, a pod pokroviteljstvom Zelene akcije, davali smo precizne odgovore na sva pitanja i nerazumijevanja upravo kako bismo što transparentnije iskomunicirali cijeli proces te ćemo s takvim aktivnostima nastaviti u budućnosti. Jedan od
ključnih ciljeva Agencije za ugljikovodike jest osigurati da se prilikom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika odvija strogi nadzor nad očuvanjem okoliša i prirode kako bi se omogućio održivi razvoj gospodarstva koji neće negativno utjecati na niti jednu drugu gospodarsku granu. Stoga smo prihvatili sve sugestije koje naš rad čine učinkovitijim.
Ovim putem također želimo napomenuti da su vrata Agencije za ugljikovodike uvijek otvorena za komunikaciju i davanje točnih i ispravnih informacija o samom procesu te da su sve zainteresirane strane, kao i njihove konstruktivne sugestije – dobro došle."
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Šarena laža za Josipovića:
Nije se isplatilo tražiti naftu u Jadranu kada je INA sve snimila a cjena nafte je bila iznad 100 USA $ Dolara a sada će se Josipovićevu , Milanoviću , Vrdoljaku i SDP Kukuriku vladi isplatiti po cjeni od 50 Dolara Barel.
SDP Kukuriku “šarena laža” koja će potrajati cijeli ovaj tjedan do kraja predsjedničkih izbora.
DANAS JE 50DOLARA A SLJDECE TKO ZNA BUSENJE TRAJE 3 GOD
Problem je sto ti nijedna banka nece dati kredit da busis na ovim cijenama. Ili ce traziti 15% kamate i brdo osiguranja. A cash flow je negativan na ovim cijenama nafte.
Svi oni su podnjeli ponude kada je brent bio minimalno $87, danas je $50.
Ali opet kazem ponude su dosle za samo 10 od 29 polja. Vrlo moguce da oni koji su podnjeli ponude uopce nemaju namjeru vaditi naftu nago NG. Danasnja cijena NG u Europi je $8.90 sto nije lose. Pogotovo ako vidis da je u US ispod $3.00.
DANAS JE 50DOLARA A SLJDECE TKO ZNA BUSENJE TRAJE 3 GOD
Nemojmo se zamarati sto trebamo znati kad imamo Vrdoljaka. Trebamo ovakve experte poput Vrdoljaka cuvat kao zjenicu oka svoga da nam ih netko slucajno ne otme. I Marasa isto svrstavam u ovu skupinu genijalaca.
Uključite se u raspravu