Ono što se u virtualnom svijetu plaća kunu ili dvije, na šalteru banke košta šest, osam ili deset kuna. Dvostruko, trostruko, pa i deseterostruko veća cijena uključuje radni angažman zaposlenika banke, vrijednost prostora, troškove pogona poslovnice, piše Večernji list.
U Zagrebačkoj je banci neke usluge moguće realizirati isključivo online, primjerice, obnoviti policu autoosiguranja te primiti ili platiti e-račun. U Zabi se internetom može predati i zahtjev za stambeni kredit, ugovoriti stambena štednja, trgovati udjelima u fondovima i dionicama, kupovati i prodavati devize, ali i ugovoriti sastanak s bankarom u odabranoj poslovnici. Kunska su im plaćanja u poslovnici pet puta skuplja; deset naspram dvije kune za online kunske prijenose na račune izvan banke, piše Večernjak.
Erste banka također nudi trgovanje vrijednosnim papirima, a klijentima u tu svrhu daje mogućnost besplatnog pretraživanja i korištenja baze analiza Grupe Erste. Platne transakcije internetom naplaćuju dvije kune, u poslovnici triput više – najmanje šest kuna, piše list.
U RBA transakciju internetom naplaćuju najmanje dvije kune, u poslovnici devet kuna. Hypo kunske transakcije internetom naplaćuje 1,90 kuna, na šalteru najmanje 5,50 kuna. U Splitskoj banci razlika je još veća; cijena online transakcije je jedna kuna, na šalteru najmanje osam kuna. U HPB-u je naknada za online kunsko plaćanje na račun izvan banke dvije kune po transakciji, u poslovnici je najniža cijena za isti prijenos pet kuna .
Više pročitajte ovdje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Deračina i profit drugima, kada nismo znali sami sebi dizati cijene.
Sve vam je to posljedica ukidanje SDK. Tadašnja vlast vam je prodavala bajke o toj instituciji kao reliktu socijalizma koji treba nestati. Istina, trebao je nestati iz više razloga:
– da se prikrije kriminal iz pretvorbe i privatizacije
– da se lihvarskom sektoru (bankama, domaćim i stranim) omogući stjecanje visokih profita od naknada i kojekakvih izmišljenih usluga.
Tada je preporuka MMF-a bila da se zadrži ZAP kao centralna ustanova za odvijanje platnog prometa no vlast je tu preporuku čuvala kao veliku tajnu. Pitajte Đuru (Popijača) on se toga sigurno dobro sjeća.
da da, profit od kamata nikako se ne smije koristiti za pokrivanje vlastitih troškova.
Uključite se u raspravu